Cvitanović: Kada nam pravosuđe bude na nivou EU nećemo moći hodati ulicom od silnih uhićenja
Razgovor za BHRT
Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ-a 1990 i delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, smatra da je Bosna i Hercegovina godine potrošila na teme koje je udaljavaju od Europske unije. Sumnja u interes većine koja godinama vlada u BiH da pravosuđe u državi bude na nivou EU jer bi takvo pravosuđe značilo masovna uhićenja.
"Svaki dan gledamo uhićenja u BiH. Kada bismo bili slobodna zemlja i pravosuđe oslobođeno uticaja politike ili bilo kakvog uticaja, pa mi ne bismo mogli hodati cestom od silnih uhićenja i marica. To ćemo imati kada otvorimo poglavlje 23 i kada pravosuđe u BiH bude na nivou EU.", rekao je Cvitanović za emisliju BHT1 uživo.
Cvitanović smatra da nadležne institucije nisu uradile uradile ništa na europskom putu nakon otvaranja pristupnih pregovora sa Europskom unijom.
"Ništa nisu napravili. Mislim da je urađeno je nekoliko koraka nazad. Postignuti su napreci na temelju domaćih dogovora... Geoplitička dešavanja su gurnuli BiH da napravi mali korak ka punopravnom članstvu u EU. Danas smo imali skinut zakon o sudovima na Savjetu ministara... Nije urađeno praktično ništa nakon otvaranja pregovoraa, a to bi nam dalo kredibilitet da nismo uzalud dobili otvaranje pregovora", kazao je Cvitanović.
Cvitanović velikim problemom smatra bh. društvo koje je, kako kaže, u stanju apatije.
"To je najgore stanje. Među političarima ne osjetim apatiju. Oni su naučili da dobro žive. Kvalitetno su zamotali lične interese u celofan nacionalnih i državnih interesa", smatra Cvitanović.
On smatra da se nacionalne teme posljednjih 20 godina pojavljuju samo pred izbore.
"Poslije izbora se ušute možda godinu dana i onda opet", istakao je Cvitanović.
Cvitanović Nacrt rezolucije o genocidu u Srebrenici ne smatra problematičnim, te misli da bi se usvajanjem moglo ići ka otopljavanju odnosa i povjerenju u institucije, ali i da ne može postojati narod ili država koju će neko zvati genocidnom.
"Smatram da je u izmjene i dopune krivičnog zakona trebalo staviti i one koji će jedan kolektiv zvati genocidnim. Rezolucija će očito i jasno proći, ne vidim u njoj problematičnih formulacija ni odgovornost jednog naroda", rekao je, između ostalog, Cvitanović.