Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

PN: U totalnom rasulu u kakvom je koalicija SNSD-HDZ BiH-'trojka' malo tko je i očekivao da se mogu oko bilo čega dogovoriti, a kamoli oko kompleksnog pitanja kakve su izmjene i dopune Izbornog zakona BiH. Kako se to nije dogodilo u petak su svi amandmani na Izborni zakon BiH koje je nametnuo Schmidt 26. ožujka ove godine, stupili na snagu. Iako ni one nisu idealne, vjerojatno je bolje da se na izbore izlazi po tim pravilima nego po onima koje bi sasvim sigurno uglavnom sastavljalo Dodik, a 'trojka' zarad fotelja bila ih prisiljena prihvatiti.

U totalnom rasulu u kakvom je koalicija SNSD-HDZ BiH-'trojka' (SDP, NiP, NS) malo tko je i očekivao da se mogu oko bilo čega dogovoriti, a kamoli oko kompleksnog pitanja kakve su izmjene i dopune Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. 

Sami sebi su postavili određene rokove, oni su prošli, a da se najvažniji ljudi iz ovih stranaka nisu ni sastali. Shodno tome, tehničke Izmjene Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt stupile su na snagu. 

Iako ni one nisu idealne, vjerojatno je bolje da se na izbore izlazi po tim pravilima nego po onima koje bi sasvim sigurno uglavnom sastavljalo Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i SNSD-a, a 'trojka' zarad fotelja bila ih prisiljena prihvatiti. 

Naravno, ostaje za vidjeti na koji način će se ponašati predsjednici RS-a, koji su već u Narodnoj skupštini usvojili svoj izborni zakon. Nesporno je kako će sve to pasti na Ustavnom sudu BiH ili će ga poništiti Schmidt, ali to će samo produbiti krizu. 

Koje su Schmidtove izmjene? 

Bilo kako bilo, u petak su svi amandmani na Izborni zakon BiH koje je nametnuo Schmidt 26. ožujka ove godine, a koji su se odnosili na uvođenje novih tehnologija u izborni proces i davanja većih ovlasti Središnjem izbornom povjerenstvu BiH, stupili na snagu. Podsjetimo kako je u odluci naznačeno da Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na službenoj internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika, ili prvog dana od dana objavljivanja u 'Službenom glasniku BiH', koji god od tih dana nastupi ranije. 

Tako stoji da Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji čini sastavni dio ove Odluke, stupa na snagu na način predviđen članom 114. navedenog zakona, na privremenoj osnovi, sve dok ga Parlamentarna skupština BiH ne usvoji u istom obliku, ili dok ga Parlamentarna skupština BiH ne usvoji uz izmjene i dopune. Izuzetno od ovih odredbi visoki predstavnik je odredio da članovi 76. do 81., članovi 84. do 105. i članovi 111. i 112. zakona će stupiti na snagu 19. travnja 2024., pod uvjetom da Parlamentarna skupština BiH ne usvoji izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje se odnose na pitanja iz ovog stavka prije tog datuma.

Schmidt je odlukom odredio uvođenje novih tehnologija u proces glasanja, a to se odnosi na skenere, video nadzor na biralištima i elektronsku identifikaciju birača. Prije implementacije provest će se pilot projekat u deset općina za lokalne izbore koji će se provesti ove godine.

Nadalje, ovlastio je SIP BiH da imenuje predsjednike i zamjenike svih biračkih odbora u cijeloj državi, koji ne smiju biti članovi političkih stranaka biti obavljati dužnosti u tijelima političke stranke. Ostale članove biračkih odbora i njihove zamjenike imenuje općinska izborna komisija, na prijedlog političkih subjekata.

Dio izmjena se tiče i djelovanja medija tijekom izborne kampanje. Ponajprije se to odnosi na rad 'fantomskih portala' koji nemaju jasno definiranu vlasničku i uredničku strukturu. Ovime bi trebala biti spriječena pojava 'nicanja' portala uoči izbora koji su jasno opredijeljeni za jednu političku opciju.

Schmidt je zabranio i glasanje za više od tri osobe sa stranačke liste, dok je do sada taj broj bio neograničen.

Uz to, izmjenama je onemogućeno da osobe osuđene za ratne zločine biraju ili budu kandidati na izborima.

Blokade i krize

Sada samo ostaje vidjeti na koji način će se ponašati vlasti iz RS-a, koje svakog dana pokazuju da nemaju namjeru poštivati ono što Schmidt nameće. 

Na kraju krajeva, Dodik se već nalazi u procesu pred Sudom BiH upravo zbog nepoštivanja Schmidtovih odluka. Politička kriza i blokade u našoj zemlji svakako su svakodnevnica godinama, a nakon ovoga i glasanja o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici u Ujedinjenim narodima stvari bi mogle otići u još veću eskalaciju. 

K tome, ove godine imamo lokalne izbore, ali ništa manje važne izbore za Europski parlament i predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, a oba bi itekako mogla odrediti u kojem smjeru će se kretati i politika u našoj zemlji.