Zastupnik u Federalnom parlamentu Sanel Kajan (DF) pokrenuo je ponovno pitanje obnove Staklene banke u Mostaru (pomalo zaboravljeno ili zanemareno). On je postavio zastupničko pitanje o planovima vezanim za zgradu i njenu obnovu na koju čekamo sedam godina. Odgovoreno mu je iz Službe za zajedničke poslove organa i tijela FBiH.

- Odjel za urbanizam i građenje Grada Mostara je na osnovu idejnog projekta donio rješenje kojim se Vladi FBiH daje urbanistička suglasnost za sanaciju i rekonstrukciju objekta. S obzirom na to da u Proračunu FBiH za 2023. nisu bila osigurana sredstva za ovu namjenu, važnost urbanističke suglasnosti je produžena rješenjem od 28. studenog 2023. za godinu dana s utvrđenom klauzulom pravosnažnosti dana 5. siječnja 2024, navode iz Službe.

Projekt će se realizirati!

Dodaju kako je u ovoj godini planiran novac za Staklenu banku. U Budžetu FBiH za 2024. godinu za rekonstrukciju zgrade Vlade FBiH u Sarajevu i objekta poslovne zgrade Staklena banka u Mostaru odobreno je 7.144.400 KM, čime su se stekli uvjeti za nastavak aktivnosti na realizaciji projekta.

Služba se obratila gradonačelniku Mostara i Gradskoj upravi s obzirom na to da se na popisu nalazi zgrada Staklena banka naznačena kao stambena. U 2024. planirane su aktivnosti na obnovi zgrade, za koje su izdate i potrebne suglasnosti, te je zatraženo da se s popisa ruševnih objekata u Mostaru briše točka 55. zgrada Staklene banke i isto zvanično objavi, naveli su iz Službe za zajedničke poslove organa i tijela FBiH.

U tijeku aktivnosti za provođenje postupka javne nabavke usluga i izrade glavnog projekta sanacije i rekonstrukcije poslovnog objekta i usluga revizije glavnog projekta sanacije i rekonstrukcije poslovnog objekta za potrebe Vlade u Mostaru.

Staklena banka je izgrađena krajem osamdesetih prošlog stoljeća i bila je prepoznatljiva po plavim staklima, ali objekt nikad nije stavljen u funkciju. Danas je od zgrade ostala samo betonska fasada.

Prošle godine novac preusmjeren

Vlada Federacije prošle godine je prihvatila amandmane na prijedlog Proračuna za 2023., kojima je novac namijenjen za obnovu Staklene banke u Mostaru preusmjeren za drugu namjenu. 

Iz proračuna se za 2023. nije izdvojila nijedna marka za renoviranje zapuštene i devastirane zgrade. Ona je inače kao jedinstvena građevina napravljena osamdesetih godina plijenila pažnju ljepotom, ali nikad nije stavljena u funkciju, te je nakon rata osim što je predstavljala opasnost, postala je i turistička atrakcija.

Zgradu je u lošem stanju Vlada Federacije kupila za gotovo šest milijuna maraka, još 2017. s ciljem smještaja ministarstava i institucija od Gospodarske banke u likvidaciji, a sam objekt bio je ranije na prodaji pet puta.

Iako bi Vlada stavljanjem objekta u funkciju uštedjela 750.000 KM godišnje revizori su ranije govorili kako će se do useljenja za prilagodbu zgrade potrošiti još skoro 10 milijuna maraka. Istodobno, Staklena banka, koja je izgrađena prije više od 30 godina i nikad nije potpuno dovršena, a u analizi Građevinskog fakulteta opisana je kao zgrada u lošem stanju. 

Vlada Federacije je krajem 2021. objavila javnu nabavku usluga izrade idejnog rješenja sanacije, rekonstrukcije, redizajna fasade i adaptacije objekta poslovne zgrade. Arhitektica Maja Roso Popovac upozorila je da su i prije rata postojale glasine da bi se neke stvari koje se odnose na statiku trebale doraditi. 

- Meni i je taj potez Vlade da kupi zgradu bio poprilično čudan. U većini europskih centara upravo ovakvi objekti se i ruše, bez obzira na to što možda i imaju neku upotrebnu vrijednost, upravo zbog svoje neisplativosti na različitim nivoima, kaže.

U međuvremenu je umirovljeni arhitekt Dragan Bijedić, koji je projektirao zgradu najavio da će tužiti Vladu Federacije zbog autorskih prava, jer nakon što je postala vlasnik tog objekta, njegovi pokušaji za razgovore su, kako tvrdi, bili ignorirani. Sa službenicima je pokušavao razgovarati s ciljem da iznađu zajedničko rješenje.

Staklena banka je izgrađena krajem osamdesetih prošlog stoljeća i bila je prepoznatljiva po plavim staklima, ali objekt nikad nije stavljen u funkciju. Danas je od zgrade ostala samo betonska fasada. Objekt je u vrijeme nakon izgradnje predstavljao vertikalni akcent i repernu točku u širem okruženju. Naglašavanjem svečanog ulaza, rješenjem trga ispred svečanog ulaza i rekonstrukcijom i redizajnom fasade potrebno je vratiti reprezentativnost objektu i učiniti ga novim orijentirom u širem okruženju.

Osim turista, ona je danas i dalje atraktivna građanima Mostara jer se s nje pruža predivan pogled na grad. Godinama je prizemlje zazidano dvometarskim zidom, i propisno obilježeno pločama na kojima stoji kako je ulaz u zgradu zabranjen i da prijeti opasnost od pada s visine. Obilježja su s razlogom stavljena jer do vrha banke vodi otvoreno stubište bez ikakve ograde, a na samom vrhu nema nikakve fizičke barijere. I unatoč svemu te tragičnoj smrti dječaka koja se dogodila nekoliko godina, nije se promijenila svijest ljudi pa se i danas na vrhu ovog objekta mogu uočiti skupine ljudi.

N. K.