NAJVEĆE svjetske banke prošle su godine u industriju fosilnih goriva uložile 906 milijardi dolara, što je "neshvatljivo" povećanje ulaganja koje osigurava nastavak proizvodnje ugljena, nafte i plina unatoč sve bržem zagrijavanju planeta, otkriva novo izvješće.

Porast kreditiranja, za 64 milijarde dolara ili gotovo 8 posto više nego 2024. godine, pokazuje da 65 najvećih svjetskih banaka donosi odluke nespojive s međunarodnim sporazumima o ograničavanju globalnog porasta temperatura, piše The Guardian.

JPMorgan Chase ponovno na čelu
Prema godišnjem izvješću "Banking on Climate Chaos", koje je objavila koalicija ekoloških udruga, američka banka JPMorgan Chase ponovno je vodeći svjetski financijer fosilnih goriva. Prošle je godine u taj sektor uložila 58 milijardi dolara, što je porast od 13 posto u odnosu na 2024. godinu.

Drugi najveći iznos za fosilna goriva prošle godine odobrila je Bank of America, a slijede je japanske banke MUFG i Mizuho Financial. Među prvih pet je i Citigroup, još jedna američka banka, dok je britanski Barclays na osmom mjestu.

Zabrinjavajući trend rasta
"Prošla je godina bila prva za koju smo se nadali da će se nastaviti trend smanjenja, no umjesto toga svjedočili smo porastu, koji se nastavlja i ove godine. To je zabrinjavajući trend", rekao je Caleb Schwartz, analitičar politike u udruzi Rainforest Action Network, jednoj od organizacija koje stoje iza izvješća.

Na upit za komentar o kreditiranju fosilnih goriva, glasnogovornik JPMorgan Chasea izjavio je: "Kao jedan od najvećih svjetskih financijera u energetskom sektoru, podržavamo čitav niz energetskih rješenja i tehnologija, s naglaskom na pouzdanosti, cjenovnoj dostupnosti, sigurnosti i dugoročnoj otpornosti. Smatramo da naši podaci sveobuhvatnije i točnije odražavaju naše aktivnosti od procjena trećih strana."

Ulaganja suprotna Pariškom sporazumu
Pariškim klimatskim sporazumom iz 2015. godine države su se obvezale pokušati spriječiti da globalno zagrijavanje premaši 1.5°C u odnosu na predindustrijske razine, jer bi nakon te točke svijet trpio sve razornije toplinske valove, poplave, suše i druge katastrofe.

 
Izbjegavanje takvog scenarija zahtijevalo bi gotovo potpunu eliminaciju emisija stakleničkih plinova iz fosilnih goriva. Međutim, od potpisivanja Pariškog sporazuma, najveće svjetske banke u tu su industriju usmjerile 8.7 bilijuna dolara za daljnje iskapanje ugljena, nafte i plina.

Znanstvenici sada predviđaju da će granica od 1.5°C uskoro biti prijeđena. Nakon napada SAD-a i Izraela na Iran, koji su podigli globalne cijene nafte i plina, nekoliko najvećih svjetskih tvrtki za fosilna goriva ove je godine zabilježilo rastuću dobit.

"Tvrtke koje dominiraju industrijom fosilnih goriva ne povlače se u tišini. One udvostručuju napore kako bi proširile energetski sustav koji je sve krhkiji, nepouzdaniji i rizičniji", rekao je Niko Lusiani, stručnjak za klimu i energiju koji je uredio ovogodišnje izvješće.

Financiranje širenja postojećih nalazišta
Novo izvješće otkriva da se financiranje fosilnih goriva sve više koncentrira među odabranim velikim institucijama, pri čemu je 12 banaka, koje ekološke udruge nazivaju "prljavih dvanaest", odgovorno za 40 posto ukupnog financiranja industrije. Gotovo sva sredstva dolaze iz šest jurisdikcija: SAD-a, Kanade, Japana, Kine, Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije.

Ipak, ukupno 26 od 65 najvećih banaka smanjilo je svoja ulaganja u fosilna goriva prošle godine, a u smanjenjima prednjače europske banke BNP Paribas, UBS i La Caixa. Veliki naftni i plinski operateri, međutim, nisu ostali bez novca.

 
Najveće banke prošle su im godine obećale 508 milijardi dolara za proširenje postojećih nalazišta fosilnih goriva, što je porast od 27 posto u odnosu na 2024. godinu. Tri američka operatera - Venture Global, Enbridge i Energy Transfer - bili su najveći primatelji sredstava u 2025. godini.

Neuspjeh dobrovoljnih obveza
Nekoliko velikih banaka ranije je najavilo ciljeve smanjenja emisija i ograničavanja kreditiranja najprljavijih oblika energije, poput ugljena. No, usred političkog povratka Donalda Trumpa, koji je klimatsku krizu nazvao "sranjem" i zahtijevao nesmetano vađenje fosilnih goriva, banke su odustale od prijašnjih ekoloških obveza.

Prošle godine, nakon niza istupanja istaknutih članica, raspuštena je i Net-Zero Banking Alliance, inicijativa pod pokroviteljstvom UN-a čiji je cilj bio uskladiti bankovno kreditiranje sa scenarijem nulte neto stope emisija do 2050. godine.

"Vidjeli smo da su mnoge banke, tiše ili glasnije, odustale od svojih obveza pod političkim pritiskom, osobito u SAD-u", rekao je Lusiani. Dodao je: "Razdoblje dobrovoljnih obveza nije dalo potrebne rezultate, što ukazuje na potrebu za mnogo aktivnijom ulogom financijskih regulatora, zakonodavaca i kreatora politika, posebno u tih šest velikih financijskih središta."

Reakcije ostalih banaka
Na upit za komentar, glasnogovornik Bank of America rekao je da banka podržava "širok raspon klijenata u sektorima obnovljive i tradicionalne energije, osiguravajući im kapital i savjetovanje kako bi ostvarili svoje ciljeve, što uključuje unapređenje tehnologija čiste energije te osiguravanje dostupnosti i sigurnosti opskrbe u sve složenijem i dinamičnijem okruženju".

U međuvremenu, glasnogovornik Citija izjavio je da tvrtka "podržava klijente u tranziciji prema niskim emisijama ugljika, istovremeno prepoznajući stvarnu potrebu za sigurnom, cjenovno dostupnom i pouzdanom energijom danas. Predani smo postizanju neto nulte stope financiranih emisija do 2050. i ostvarenju našeg cilja održivog financiranja od bilijun dolara, s naglaskom na usklađivanju tranzicije s globalnom energetskom otpornošću".