Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

U okviru dvodnevnog sastanka na vrhu i gospodarskog foruma Inicijative triju mora u Dubrovniku, a kojom Hrvatska ove godine predsjedava, predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković, a u nazočnosti američkog ministra energetike Chrisa Wrighta potpisali Sporazum o izgradnji projekta Južna plinska interkonekcija. 

Nakon upozorenja iz EU-a uklonjen naziv američke tvrtke

Radi se o projektu opskrbe prirodnim plinom i jačanju energetske neovisnosti i sigurnosti Federacije BiH, odnosno, smanjenju ovisnosti ruskim plinom. Potpisivanju je nazočio i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković kao i predsjednik HDZ BiH Dragan Čović.

Ovaj važan sporazum jučer su na telefonskim sjednicama odobrilo tročlano Predsjedništvo BiH kao i Vlada Hrvatske, a prethodno i državni ministri u Vijeću ministara BiH. 

No, sporazum je zbog upozorenja iz Europske unije o nužnosti s usuglašavanjem s direktivom EU-a, potpisan s određenim izmjenama - američka tvrtka AAFS, nazivom je uklonjena iz Sporazuma, u kojem se sada za operativne aktivnosti realizacije projekta i kao nositelji investicija spominju trgovačka društva koja sudjeluju u provedbi projekta ('Društva'), a koja, prema Sporazumu, "svaka ugovorna stranka odredi u skladu sa svojim unutarnjim pravnim propisima važećima na državnom području svoje države".

Na marginama sastanka na vrhu Inicijative triju mora, hrvatski premijer Andrej Plenković sastao se s predsjedateljicom Vijeća BiH Bojanom Krišto.

Plenković: Jačamo energetsku sigurnost i neovisnost Hrvatske i BiH

-Pozdravili smo napredak oko projekta Južne plinske interkonekcije, koja bi povezivanjem s LNG terminalom na Krku osigurala diversifikaciju opskrbe plinom. Time jačamo energetsku sigurnost i neovisnost Hrvatske i BiH, što je posebno važno u izazovnim globalnim okolnostima, poručio je Plenković na X-u.

Predviđeno je da ovaj projekt plinovoda, vrijedan je 1,5 milijardi eura, i čija bi izgradnja trebala biti završena do 2028. godine, provodi američka tvrtka AAFS Infrastructure and Energy. Također, u roku od sedam godina planirane je izgradnja tri plinske elektrane u Kaknju, Mostaru i Tuzli.

Sporazum određuje kako će nadležna tijela, ministarstvo gospodarstva RH i ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, u roku od 30 dana od stupanja na snagu ovog Sporazuma razmijeniti obavijesti o nazivu i sjedištu te osobama ovlaštenima za zastupanje Društava. 

Ovim Sporazumom uređuju se osnove suradnje i zajedničke izgradnje interkonekcije (svaka sa svoje strane) na pravcu Split – Zagvozd (Republika Hrvatska) – Posušje (Bosna i Hercegovina) – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik / Travnik i pravcu Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar, s odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu – Uskoplju, Donjem Vakufu i Jajcu te s odvojkom za Čapljinu i dodatnim pravcem Kladanj – Tuzla u Bosni i Hercegovini. 

Interkonekcijska točka plinovoda hrvatskog i bosanskohercegovačkog plinskog transportnog sustava definirana je WGS84 koordinatama (elipsoidne koordinate u odnosu na WGS84 elipsoid) kako slijedi: N=43°27'41", E=17°17'08". 

Najveći poslovni forum u hrvatskoj povijesti

Inače dvodnevni sastanak na vrhu i gospodarski forum Inicijative triju mora u Dubrovniku okupio je u Dubrovniku brojne političare, gospodarstvenike te čak 12 predsjednika država i vlada. 

Radi se o najvećem poslovnom forumu u suvremenoj hrvatskoj povijesti, koja okuplja više od 1600 sudionika i čak 724 tvrtke iz 45 zemalja. U grad stižu čelnici 13 država članica Europske unije, ali i partneri iz SAD-a, Njemačke, Japana i drugih globalnih sila. Kako je istaknuto rasprave koje počinju u Dubrovniku ne odnose se samo na Europu - riječ je o redefiniranju globalnih energetskih, prometnih i gospodarskih tokova u vremenu ratova, kriza i geopolitičkih preslagivanja. 

Veliko američko izaslanstvo predvodi ministar energetike SAD-a Chris Wright. Glavne teme su prometna, energetska i digitalna povezanost, jačanje energetske sigurnosti, razvoj strateške infrastrukture te povećanje otpornosti i konkurentnosti EU.

U sklopu summita bit će potpisano i 10 važnih sporazuma iza kojih stoji SAD. Odnose se, među ostalim, na suradnju vezanu uz korištenje nuklearne energije u civilne svrhe te južnu plinsku interkonekciju - spajanjem Bosne i Hercegovine na hrvatski plinovod i dobavu plina putem LNG terminala na Krku umjesto ovisnosti o dobavnim pravcima iz Rusije.

Za Hrvatsku predstavljen Projekt Pantheon, vrijedan više od 50 milijardi eura

U okviru ovog poslovnog foruma predstavljen je projekt AI razvojnog i inovacijskog centra Topusko Projekt Pantheon, vrijedan više od 50 milijardi eura, a potpisano je i pismo namjere između investitora i Končar Grupe. Ovo je najveća investicija u povijesti srednje i istočne Europe.

Kako prenose hrvatski mediji, riječ je o najsuvremenijem podatkovnom centru ukupne snage 1 GW s raspoloživosti rada iznad dosad najvišeg 'Tier 4' standarda koji se primjenjuje u Europskoj uniji. Centar će sa strateškim partnerom, Grupom Končar, izgraditi vlastitu najsuvremeniju trafostanicu te novih 280 kilometara dalekovoda. Strateški partner Centra Greenvolt izgradit će fotonaponsku elektranu snage 500 MW isključivo za potrebe centra.

Investicije u prijenosnu elektroenergetsku mrežu Hrvatske značajno će povećati sigurnost i stabilnost cijelog sustava, a ujedno povećanjem kapaciteta omogućiti spajanje čak 5.2 GW neiskorištenih izvora obnovljive energije na hrvatski elektroenergetski sustav. Ovim centrom će se povećati broj privatnih proizvođača električne energije prisutnih u Hrvatskoj tako da njihova prisutnost, zbog potencijalnih viškova, može smanjiti cijenu električne energije za građane i gospodarstvo.

Ukupna ulaganja u infrastrukturu koja se daju državi i društvu, lokalnoj zajednici i županiji ulaganja u električnu, cestovnu i optičku infrastrukturu - u ukupnoj su vrijednosti od oko 500 milijuna eura, rečeno je. Projekt će donijeti više od 3.000 radnih mjesta u izgradnji, 1.500 kada počne s radom, a posredno će utjecati na otvaranje 6.000 radnih mjesta. Početak izgradnje AI inovacijskog i razvojnog centra Topusko planiran je u 2027., a početak rada predviđen je za početak 2029.