Njemčka, Francuska i Velika Britanija. Bez obzira na Brexit stvara se spona već iz puke nužde: Ukrajina, Trump i sve veća globalna neizvjesnost gdje je dobro imati snažne prijatelje.

Njemačka s Francuskom je još prije 60 godina sklopila ugovor o prijateljstvu, poznat kao Elizejski ugovor. Sada postoji i jedan s Velikom Britanijom. Riječ je o prvom sveobuhvatnom bilateralnom međudržavnom ugovoru između dviju zemalja od završetka Drugog svjetskog rata. Njemački kancelar Friedrich Merz i britanski premijer Keir Starmer potpisali su ugovor o prijateljstvu u četvrtak, 17. srpnja, u Londonu.

Ugovorom se prvenstveno predviđa tijesna suradnja u području sigurnosti i naoružanja, uključujući i uzajamnu obvezu pomoći u kriznim situacijama – premda takva obveza već postoji u okviru NATO-a.

Tjedan dana ranije francuski predsjednik Emmanuel Macron boravio je u državnom posjetu Velikoj Britaniji sa suprugom Brigitte – uz vožnju kočijom s kraljevskim parom i svečanu večeru. I tada je u središtu bila sigurnost dviju europskih nuklearnih sila.

Friedrich Merz, Emmanuel Macron i Keir Starmer zajedno su prije nekoliko tjedana putovali vlakom u Kijev kako bi Ukrajini potvrdili nastavak svoje potpore. Snimke s putovanja prikazuju trojicu lidera opuštene u neformalnom razgovoru. Poljski premijer Donald Tusk tada je stigao drugim vlakom.

E3 je nastao iz nužde

E3 – ova još uvijek prilično nova kratica – postavlja nove spone na Starom kontinentu. Označava suradnju triju velikih zapadnoeuropskih država: Njemačke, Francuske i Velike Britanije. I dok su Francuska i Njemačka ionako bliski partneri unutar EU-a, Velika Britanija od izlaska iz Europske unije i Brexita stoji pomalo po strani.

No to sada očito više ne igra ulogu, jer je E3 nastao iz nužde: s jedne strane zbog osjećaja prijetnje iz Rusije, a s druge zbog nesigurnosti oko toga, bi li američki predsjednik Donald Trump u slučaju rata doista stao u obranu europskih članica NATO-a. Nuklearno odvraćanje kojim raspolažu Francuska i Velika Britanija, na što Merz više puta upućuje, moglo bi nadopuniti američki obrambeni kišobran za Europu. Bi li mogao biti dovoljan i bez američkog - to su tek nagađanja, tim više što Velika Britanija ima američko oružje i obavezu upotrijebiti to oružje isključivo u dogovoru s Pentagonom.

Merz: "Tek smo se švercali"

Kad je Merz u lipnju došao u posjet Washingtonu, većina medija smatrala je uspjehom već i to što je zajednička konferencija za novinare s Trumpom prošla bez skandala. Još je bila svježa uspomena na susret iz veljače, kad su se Trump i potpredsjednik J. D. Vance pred kamerama okomili na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Ovalnom uredu. I Merz je tada javno izrazio zgražanje tim prizorom.

Na konferenciji za novinare s Trumpom, Merz je rekao vrlo malo, djelovao je nervozno, što je tek Trumpu dalo prilike biti još rječitiji. Kancelar je prije svega obećao povećanje izdvajanja za obranu, što je američkog predsjednika očito zadovoljilo. „Trump ne želi partnerstvo, nego vazalski odnos“, smatra politolog Johannes Varwick sa Sveučilišta u Halle-Wittenbergu, kako je izjavio za DW.

Odmah nakon izborne pobjede u veljači Merz je izjavio da Europa u sigurnosnoj politici mora postići „neovisnost o SAD-u“. No to nije realno, smatra Henning Hoff iz Njemačkog društva za vanjsku politiku: „S obzirom na veliku sigurnosnu ovisnost Europe o SAD-u, otvoreno okretanje leđa Washingtonu bilo bi kocka i nerazborito“, izjavio je za DW. I Varwick kaže: „O neovisnosti ne može biti govora – ni politički ni vojno.“

U Londonu je Merz dao naslutiti da sigurnosna suradnja s Velikom Britanijom jest dopuna, ali ne i zamjena za američka jamstva. U intervjuu za BBC također je dao za pravo američkom predsjedniku kad je riječ o europskim izdvajanjima za obranu: „Svjesni smo da moramo sami više učiniti – i da smo se do sad tek švercali." No to, tvrdi, sada pripada prošlosti: „Amerikanci od nas traže da više učinimo – i to sada činimo“, rekao je Merz za BBC u vezi s planiranim velikim njemačkim ulaganjima u naoružanje.

Granične kontrole opteretile odnose s Poljskom

Demokršćanin Friedrich Merz više je puta optuživao prethodnu vladu socijaldemokrata Olafa Scholza da je zanemarila odnose s Francuskom i Poljskom. Kako bi pokazao koliko mu je stalo do ta dva europska partnera, Merz je odmah nakon stupanja na dužnost otputovao u Pariz i Varšavu.

S Macronom je – barem prema van – odmah postignuto srdačno razumijevanje. S poljskim premijerom Donaldom Tuskom je Merz pokvario odnose kad je neposredno prije toga uveo granične kontrole kako bi spriječio nezakonite ulaske. Poljska ne želi prihvaćati te migrante natrag pa sada i sama kontrolira granicu s Njemačkom. Henning Hoff to naziva „lošim početkom“ Merzova mandata, jer mu je simbolična migracijska politika bila važnija od europske solidarnosti i dobrosusjedskih odnosa s Poljskom.

Na konferenciji za novinare sa Starmerom Merz je istaknuo da suradnja u troje nije isključiva: „Uvijek mislimo i na Poljsku, Italiju i druge članice Europske unije, uključujući i manje partnere.“ No zajednički put Merza, Starmera i Macrona vlakom u Kijev – bez Tuska i Meloni – bio je simboličan: formula sigurnosne suradnje glasi ne E5, ne E4, nego E3, piše DW.