Priredila: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Predsjednik Republike Srpske (RS) i ujedno vladajućeg SNSD-a, Milorad Dodik, danima je tema medija na njemačkom jeziku koji se posebno osvrće na duboku političku krizu u BiH i upravo njega navodi kao glavnog i odgovornog krivca zbog separatističkih i nacionalističkih tenzija.

Međutim, ni međunarodna zajednica nije abolirana, koju se sve glasnije optužuje kako je "preslaba" ili "preblaga" prema Dodiku te da propuste Zapada na Balkanu koriste Rusija i Turska.

'Izazove krizu, postavi zahtjeve i nešto dobije na štetu BiH'

-Svakih nekoliko godina izazove krizu, strani diplomati trče okolo uzbunjeno, onda postavi zahtjeve i nešto dobije - na štetu države BiH, piše u komentaru austrijski Standard.

List navodi da je ovog puta „separatist bosanskih Srba Milorad Dodik poništio odluke Ustavnog suda i proglasio visokog predstavnika nelegitimnim".

-Zapravo je poništio Daytonski mirovni sporazum. Dodik je prijetnja sigurnosti u Europi, zaključuje Standard.

List dalje ocjenjuje da su za ovakvo stanje u BiH suodgovorne i zapadne sile „koje ga svojom politikom popuštanja upravo pozivaju na to da eskalira".

-Prošle godine, kada je nakon napada na Ukrajinu postojao trenutak da EU uvede sankcije protiv Putinovog poslušnika, nije samo njegov prijatelj, mađarski premijer Viktor Orbán, priskočio na njegovu stranu. Protiv restriktivnih mjera bilo je i Ministarstvo vanjskih poslova u Beču, piše Standard.

List ocjenjuje da „u EU-u postoje brojne neprincipijelne snage, koje također kolaboriraju s nacionalistima u Srbiji iako je upravo u tijeku politički napad srpskih nacionalista na teritorijalni integritet Kosova i BiH".

Standard stoga ocjenjuje kako visoki predstavnik Christian Schmidt ipak „ostaje neophodan kako bi Dodikove pokušaje puča pravno odbacio".

'Zapad predugo zatvarao oči'

Austrijski list podsjeća kako je Dodik potvrdio valjanost nepriznanja odluka Ustavnog suda BiH i neobjavljivanja ukaza visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta te navodi i kako je podnio kaznenu prijavu protiv njega jer je "neovlašteno uključen u poslove visokog predstavnika".

-Državno tužiteljstvo istražuje Dodika, a specijalna policija i SIPA Službeni glasnik RS-a. Ali, ostaje vidjeti jesu li bh institucije i visoki predstavnik dovoljno jaki'.

Standard se poziva i na mišljenje stručnjaka za međunarodno pravo iz Graza, Josefa Marko, koji ističe kako su zakoni RS-a i Dodikovo djelovanje "zadnji korak prije proglašenja odcjepljenja".

-Ako entitet kaže da se zakoni drugog entiteta kojem pripada više ne primjenjuju, cjelokupni pravni sustav na kojem se temelje odluke ustava više se ne priznaje, kazao je Marko, koji ne isključuje mogućnost da bi Schmidt mogao zabraniti Dodikovu stranku SNSD zbog protuustavnog djelovanja.

-To bi moglo izazvati politički šok, barem kratkoročno. I Schmidt bi imao priliku smijeniti Dodika, ali se očito ne usudi, navodi on.

Ustavni stručnjak Jens Wölk sa Sveučilišta u Trentu kaže da je vrlo opasno što se Dodik osjeća toliko sigurnim da difamira međunarodnu zajednicu kao protivničku stranu.

-Ali ovo je i potvrda da Zapad ne može s jedne strane težiti stvaranju funkcionalne države u BiH, a s druge strane držati ekvidistancu prema svim stranama, bez obzira na to podržavaju li ovu državu ili se protiv nje bore poput Dodika. Svi su predugo zatvarali oči i nisu to htjeli vidjeti, kaže Wölk, prenosi Standard.

Natjerati Dodika da popusti "moguće je samo potpunom političkom izolacijom i pritiskom na međunarodnoj razini", kaže on.

Standard podsjeća i na izjavu američkog izaslanika za Balkan Gabriela Escobara koji je priznao da ga situacija u BiH u nekim dijelovima podsjeća na predratnu situaciju iz devedesetih.

'Erdogan širi ruke razočaranim muslimanima i pokušava se umiješati na Balkanu'

U komentaru objavljenom u švicarskom listu Neue Zürcher Zeitung (NZZ) piše: „BiH je u dubokoj političkoj krizi jer se Srbi i Hrvati zalažu za neovisnost. Turski predsjednik Erdogan širi ruke razočaranim muslimanima u BiH i pokušava se umiješati na Balkanu."

-Turska je uveliko proširila svoju prisutnost kroz otvaranje obrazovnih institucija, velike infrastrukturne projekte ili kroz mreže turskih poduzetnika. Ankara održava bliske veze s balkanskim državama kako bi mogla ostvariti utjecaj u srcu srednje Europe i na granici s Europskom unijom. Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija, Bosna i Hercegovina i Kosovo bile su dio Otomanskog carstva više od 400 godina, podsjeća NZZ.

List dalje navodi da su „nakon traumatičnih iskustava u ratu u BiH (1992.-1995.) i genocida u Srebrenici Bošnjaci su znatno više očekivali od Europske unije i izgubili iluzije s obzirom na političku nestabilnost svoje zemlje".

-Ovo razočarenje koriste zemlje poput Rusije i Turske kako bi provele vlastite nacionalne interese. Turska je tako već uložila više od 300 milijuna dolara u infrastrukturu Bosne i Hercegovine. Turska Ziraat Bank postala je najveća i najutjecajnija banka u zemlji, a projekt autoceste Beograd-Sarajevo vrijedan četiri milijarde eura koji financira Ankara trenutno je najveći infrastrukturni projekt na Balkanu, piše NZZ.

List ocjenjuje: „Kriza u BiH mogla bi Zapadni Balkan vratiti na rub etničkog sukoba, a na scenu bi mogle stupiti druge države poput Rusije i Turske. Rusko-turska akcija za rješavanje krize – bez sudjelovanja EU-a ili SAD-a – pretvorit će Balkan u novo polje za geopolitičke sporove."