Transparency International u Bosni i Hercegovini  poziva Središnje izborno povjerenstvo BiH da ispita sumnje na izborne prevare na prijevremenim izborima u Republici Srpskoj, s obzirom na to da podaci sa velikog broja biračkih mjesta bacaju sumnju na integritet cijelog izbornog procesa. 

TI BiH podsjeća da je brojnim sudskim presudama u BiH posljednjih godina utvrđena masovna pojava krađe identiteta i dopisivanja glasova birača koji ne izlaze na izbore, a iste pojave zabilježene su i na sam dan izbora. o čemu su pojedini birači i javno svjedočili.   

Zbog male razlike među kandidatima i jednog broja biračkih mjesta koja su prijavila neprirodno visoku izlaznost u odnosu na prosjek, stvara se sumnja da su nepravilnosti mogle uticati na rezultat, jer glasovi sa svega 40 spornih biračkih biračkih mjesta prave razliku od preko 8.500 glasova. Ova mjesta se mahom nalaze u Doboju, Laktašima i Zvorniku i prijavila su daleko veću izlaznost od prosječne, a u nekim slučajevima i preko 80 ili 90 posto.  

Nepravilnosti? 

Na većini tih biračkih mjesta kandidat vladajuće koalicije osvojio je preko 80 posto glasova, a u nekim slučajevima i preko 97 posto. Posebno se ovdje ističu biračka mjesta Doboj – Opsine, gdje je izlaznost preko 90 posto, te Doboj – Majevac sa 80 posto, gdje je u oba slučaja kandidat oporbe osvojio samo po pet glasova. 

Na devet od 40 spornih mjesta je prijavljena tolika izlaznost da bi po tome tijekom cijelog izbornog dana od 12 sati na svakih minut i pol trebalo da je glasao jedan glasač, u što je teško povjerovati. Zbog toga je TI BiH zatražio od SIP-a podatke o izlaznosti do 11 i 15 sati sa tih biračkih mjesta, gdje bi prosječno vrijeme u nekim intervalima trebalo biti i manje, a upravo je ovo bio osnova za poništavanje izbora u Doboju 2020. godine. 

U odluci SIP-a iz 2020. navodi se da je tada prijavljena izlaznost na pojedinim biračkim mjestima u pojedinim intervalima bila tolika da je svakih 50 sekundi glasao jedan glasač, a naknadnim grafološkim vještačenjem potpisa utvrđeno je krivotvorenje između 10-20 posto potpisa. Sudskim postupcima koji su nakon toga vođeni protiv članova biračkih odbora utvrđena je masovna pojava krađe glasova birača koji žive u inostranstvu i osoba koje su preminule, a nisu izbrisane iz biračkog spiska. Na pojedinim biračkim mjestima sa ove liste sama izlaznost je nešto manja, ali je između dva izborna ciklusa došlo do drastičnog povećanja broja birača (DOBOJ – OŠ DOSITEJ OBRADOVIĆ 2B 382 birača više, ZVORNIK – KARAKAJ D 137 više, ZVORNIK – SNAGOVO 72 više). 

TI BiH je i ranije upozoravao da neažurni birački spiskovi u BiH koje sastavljaju nadležni MUP-ovi ostavljaju ogroman prostor za ove vrste izbornih manipulacija. Koje su razmjere toga najbolje svjedoči presuda za izbornu krađu u mjestu Klisa kod Zvornika na izborima 2022. Tada je prijavljeno je da je od 230 birača na tom mjestu na izbore izašlo 197 (85.65 posto), od kojih je 103 glasalo za Milorada Dodika, za Senada Bratića 62 a ostali za druge kandidate. 

Sud BiH naknadno je osudio tri člana biračkog odbora na uvjetne zatvorske kazne 'jer su potpisali umjesto većeg broja birača i krivotvorili izborni rezultat'. Taj sporni rezultat na ovom biračkom mjestu nikada nije poništen, a o prostoru koji je ostavljen za manipulaciju rezultatima izbora dovoljno govori podatak da je u nedjelju na ovo biračko mjesto izašlo svega 12 birača umjesto 190 koliko je prikazano na prošlim izborima. 

U ovoj, kao i u ranijim presudama za Doboj, Novi Grad, Brčko itd., sudovi u BiH su utvrdili da postoji masovna zloupotreba identiteta birača koji žive u inostranstvu, a takve pojave po informacijama TI BiH prijavljene su i na ovim izborima. U Laktašima se pojavilo svjedočenje građanke koja je prijavila da je neko glasao umjesto nje i članova njene porodice koji žive u inostranstvu, a sličan slučaj prijavljen je i u Doboju.  

Sumnje na regularnost izbora 

Osim spomenutih 40 biračkih mjesta koja su navedena kao pokazatelj da eventualne nepravilnosti mogu uticati na ishod izbora za predsjednika RS, treba istaći i da izborna forenzika ukupnih rezultata otvara dodatne sumnje.  Podaci sa svih biračkih mjesta pokazuju da se razlika između dva kandidata neuobičajeno povećava sa rastom izlaznosti. 

Ako se nad zvaničnim podacima uradi tzv. deskriptivna analiza distribucije glasova što je standardni i međunarodno priznat alat u statističkoj izbornoj forenzici, evidentno je naglo povećanje razlike u glasovima pri velikoj izlaznosti. Razlika se kreće linearno do prosječnog nivoa izlaznosti, a udio glasova kandidata SNSD-a neuobičajeno ubrzava pri trendu visoke izlaznosti na jednom broju biračkih mjesta sa ekstremnim vrijednostima koje su statistički malo vjerojatne. Razlika nije u skladu s očekivanim statističkim obrascima i ukazuje na prosutost neuobičajenih odskakanja koja se ne mogu objasniti prirodnom varijacijom biračkog tijela. 

S obzirom na prirodu distribucije glasova, ovakvi ekstremni trendovi zahtijevaju dalju istragu kako bi se utvrdilo je li postoji manipulacija ili drugi faktori koji narušavaju regularnost izbora. Treba napomenuti da je ova ista pojava utvrđena brojnim studijama u zemljama sa ozbiljno narušenim integritetom izbornog procesa. 

Kandidat oporbe, prema ovim podacima, ima prednost na svim biračkim mjestima koja su prijavila izlaznost do 53 posto dok kandidat SNSD-a pravi razliku od 10 tisuća glasova na manjem procentu biračkih mjestima koja su prijavila daleko veću izlaznost. Također, podaci pokazuje neuobičajen trend rasta broja nevažećih glasova u Doboju, Zvorniku i Laktašima u odnosu na ukupan broj glasova u tim gradovima. 

Osim ovoga, SIP treba razmotriti i brojne navode o izbornim manipulacijama koji su se pojavili u medijima, a koji su potkrijepljeni određenim dokazima, jer isti ozbiljno urušavaju povjerenje građana u izborni proces. TI BiH smatra da bi SIP BiH trebalo pokrenuti postupak po službenoj dužnosti i ispitati jesu li povrijeđena pravila izbornog procesa. Podsjećaju kako je sličan postupak vođen 2020. u Doboju, kada su izvršena grafološka vještačenja potpisa birača i usporedbe sa podacima IDDEEA-e. Nalazi su pokazali da je 10- 20 posto potpisa krivotvoreno, a nakon desetina sudskih procesa kasnije je svjedočenjem birača utvrđeno da je njihov identitet zloupotrijebljen.  

Isto tako, činjenica da se sličan scenarij događa već nekoliko izbornih ciklusa ukazuje na potrebu da izborne tehnologije za identifikaciju birača i brojanje glasova moraju biti implementirane na narednim izborima kako bi se vratilo povjerenje građana u izborni proces i zaštitilo jedno od osnovnih prava.