Uskrsnuće Isusa Krista temeljno je vjerovanje kršćanstva koje kazuje da je Bog treći dan uskrisio Isusa iz mrtvih. Uskrs je najveći kršćanski blagdan kojim se slavi Isusova pobjeda nad grijehom i smrću. Također se slavi novi život i nada ljudi u uskrsnuće. Iako se to rijetko događa, ove ga godine da isti dan slave i katolici i pravoslavci.

Poruka Uskrsa: Ljubav pobjeđuje smrt
Isus je mučen i razapet na Križu te je umro na Veliki petak. Veliki petak uz Veliki četvrtak i Veliku subotu čini Vazmeno trodnevlje prije Uskrsa. Isus je uskrsnuo iz mrtvih nakon što je umro za otkupljenje grijeha ljudi i svojim je uskrsnućem pobijedio smrt. Zato poruka Uskrsa glasi da ljubav pobjeđuje smrt.

Vjernici diljem svijeta slave Uskrs crkvenom molitvom i uživanjem u danu ispunjenom obiteljskim druženjem i blagoslovljenom hranom, a već na Veliku subotu počinju pripreme – boje se jaja te se navečer odlazi na bdijenje.

Na blagdan Uskrsa konačno započinje slavlje uskrsnuća. Uskrs je vjernicima važan iz mnogo razloga. On daje nadu da će čovjek, baš poput Isusa, jednoga dana uskrsnuti, odnosno da ga negdje drugdje čeka vječni život, te podsjeća na zahvalnost Spasitelju. Iako mnogi vjernici izbjegavaju odlaske na misu čak i za najveći kršćanski blagdan, Uskrs za većinu ima posebno značenje.

Ne slavi se na isti datum
Uskrs se, za razliku od Božića, ne slavi na isti datum. Uskrs je utemeljen na lunarnom kalendaru, sličnom hebrejskom računanju vremena. Zanimljivo je i da zbog toga što u Novom zavjetu ne piše Isusov datum rođenja, prvi kršćani nisu slavili Božić, već samo Uskrs. U ranokršćansko doba on se slavio svake nedjelje, no od 2. stoljeća to se čini jednom godišnje, točnije u nedjelju nakon prvog punog proljetnog Mjeseca.

Prema Bibliji, Isusova muka, raspeće i uskrsnuće poklapaju se sa židovskim blagdanom Pashom, a koji se slavi prvog punog Mjeseca nakon proljetnog ekvinocija. Povijesno gledano, Isus je uskrsnuo prve nedjelje nakon Pashe. Kršćani nisu htjeli biti ovisni o židovskom blagdanu, što je dovelo do toga da se odredi novo službeno pravilo Katoličke crkve, a to je učinjeno 325. godine.

Od tada pa sve do danas datum Uskrsa ovisi o položaju Mjeseca i proljetnom ekvinociju. Za kršćane koji ga slave prema julijanskom kalendaru (Pravoslavna crkva) vrijedi pravilo da Uskrs mora biti nakon Pashe. Ponekad se katolički i pravoslavni Uskrs i poklapaju, odnosno slave istog dana, piše financa.