SARAJEVO — Kada su se u nedjelju navečer zatvorila biračka mjesta širom Bosne i Hercegovine, politički lideri tradicionalno su požurili proglasiti pobjede. Međutim, stvarni pobjednik, ili preciznije, dominantni faktor ovih Općih izbora, bila je “tišina”. 

Zvanični podaci Središnjeg izbornog povjerenstva BiH otkrili su dramatičan trend - ukupna izlaznost pala je na oko 42 posto. To znači da je na birališta izašlo 1.414.007 građana, što je za skoro 320.000 ljudi manje u odnosu na prethodne Opće izbore održane 2022. godine, kada je glasalo 1.733.206 registriranih birača (51,45 posto). 

Ovaj nagli pad predstavlja najnižu izlaznost u modernoj povijesti zemlje. On je pokrenuo analize o tome šta je uzrokovalo nestanak gotovo desetine ukupnog biračkog tijela. Politički analitičari i sociolozi slažu se da ovaj fenomen nije rezultat jednog izoliranog faktora, već kombinacija tri ključna elementa, tehnološke reforme koja je sasjekla izborne manipulacije, duboke građanske apatije i nezaustavljivog vala iseljavanja stanovništva. 

Tehnološki rez: Kraj fantomskih glasova

Uvođenje novih izbornih tehnologija na ovim izborima, uključujući skenere za glasačke listiće i biometrijsku identifikaciju birača, označeno je kao najveća izborna reforma od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma. I dok su tehnički problemi i kašnjenja skenera na nekim biračkim mjestima dominirali jutarnjim vijestima, stvarni učinak tehnologije postao je vidljiv tek nakon zatvaranja birališta. 

Za dio analitičke zajednice, pad od 320.000 birača prvenstveno je dokaz da su raniji izborni ciklusi, provođeni bez digitalne kontrole, bili podložni sustavnim manipulacijama. Biometrijska provjera identiteta i automatsko skeniranje listića drastično su suzili prostor za takozvani "bugarski voz", glasanje u ime preminulih ili odsutnih građana, te naknadno dopisivanje glasova tokom brojanja. 

Tehnologija nije promijenila mišljenje ljudi, ali je, po svemu sudeći, izbrisala stotine tisuća "fantomskih" glasova koji su godinama vještački održavali privid visoke izlaznosti.

Zamor materijala i politička apatija

Ipak, pripisati kompletan pad izlaznosti isključivo sprječavanju krađa bilo bi površno. Drugi, jednako snažan stup ovog trenda jeste duboka apatija stanovništva. Bosna i Hercegovina je u izbornu godinu ušla nakon višegodišnjih političkih blokada, institucionalnih kriza i konstantne zapaljive retorike koja dominantno iscrpljuje javni prostor, ali ne nudi ekonomska ili socijalna rješenja. 

Građani su poslali poruku izostankom. Dugogodišnja dominacija istih političkih elita i narativa stvorila je kod prosječnog birača osjećaj zasićenosti i uvjerenje da se izbornim putem ne mogu pokrenuti suštinske promjene. Izostanak novih, snažnih političkih alternativa i svježe energije ostavio je apatičnu većinu kod kuće, čime je pasivni bojkot postao najglasniji politički stav u zemlji. To naravno odgovara najjačim strankama, za koje dominantno glasuju ljudi koji su uhljebljeni i direktno ovise o milostinji političke stranke, a takvih je u BiH puno. 

Glasačko tijelo koje fizički nestaje

Treći faktor koji direktno utječe na statistiku jeste demografski egzodus. Prema podacima međunarodnih institucija, Bosna i Hercegovina bilježi stalan i masovan odlazak radno sposobnog stanovništva prema zemljama Europske unije. Birački popis, s druge strane, pati od tromosti i sadrži oko 3,4 milijuna registriranih birača, što premašuje stvarne procjene rezidencijalnog stanovništva u zemlji, a to je da u BiH danas ne živi više od 2,3 milijuna stanovnika, što je najveći neuspjeh vladajućih elita. Ali, to im i odgovara jer je smanjen broj onih koji mogu pokrenuti 'pobunu' i rušiti vlast. Što manje ljudi, to je korumpiranim elitama lakše osigurati vlast. 

Ova neusklađenost stvara takozvani "mit o izlaznosti". Dok se postotci računaju na osnovu zastarjelih i nerealno glomaznih biračkih popisa, realnost na terenu pokazuje da stotine tisuća ljudi koji formalno imaju pravo glasa zapravo već godinama žive i rade u inozemstvu. 

Njihov interes za sudjelovanje u bh izbornom sustavu kroz glasanje putem pošte ili u diplomatsko-konzularnim predstavništvima konstantno opada. 

Pad izlaznosti na Općim izborima 2026. predstavlja prekretnicu za politički sistem Bosne i Hercegovine. Nova tehnologija je donijela transparentnost bez presedana i ogolila izborni proces, ali je istovremeno poslužila kao ogledalo društva. 

Rezultat od 42 posto precizan je presjek realnog stanja. To je zbroj onih koji su fizički ostali u zemlji, koji su zadržali političku motivaciju i čiji su glasovi ubačeni i prebrojani bez vanjskih manipulacija. Za bosanskohercegovačke političke stranke ovo je upozorenje da prostor za izborni inženjering nestaje, a da bazen razočaranih i odsutnih građana postaje sve veći. 

Da. L.