Bojazan postoji od prvog pojavljivanja. Ispostavilo se da je najveća odgovornost na nama, uzgajivačima, da nema prostora za opuštanje. Na granici sa nama u Crnoj Bari, ima u Srbiji i ima u Hrvatskoj. Zadnjih mjeseci u Republici Srpskoj nije bilo slučajeva, ali imamo nešto u Federaciji. Mi uzgajivači moramo da vodimo računa – biosigurnosne mjere, stroga kontrola, jer to je nešto što će trajati, kaže uzgajivač svinja Slobodan Petrić.

Pojava novih žarišta afričke kuge svinja u Hrvatskoj i Srbiji upalila je alarm i kod uzgajivača u našoj zemlji. Oni se, kako kažu, i dalje pridržavaju strogih biosigurnosnih mjera na farmama, dok je Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske zatražilo veću kontrolu prometa. U manjem bh. entitetu zasad nema novih žarišta afričke kuge svinja, dok je u Federaciji Bosne i Hercegovine potvrđeno jedno. Iako je situacija zasad pod kontrolom, pojava žarišta u Srbiji i Hrvatskoj zabrinula je uzgajivače svinja.

- Bojazan postoji od prvog pojavljivanja. Ispostavilo se da je najveća odgovornost na nama, uzgajivačima, da nema prostora za opuštanje. Na granici sa nama u Crnoj Bari, ima u Srbiji i ima u Hrvatskoj. Zadnjih mjeseci u Republici Srpskoj nije bilo slučajeva, ali imamo nešto u Federaciji. Mi uzgajivači moramo da vodimo računa – biosigurnosne mjere, stroga kontrola, jer to je nešto što će trajati, kaže uzgajivač svinja Slobodan Petrić.

Prevencija

Od pojave afričke kuge u Semberiji, prema nekim procjenama, obnovljeno je oko 60 do 70 odsto proizvodnje. Biosigurnosne mjere i preventiva su ključne.

- Jako se teško toga riješiti, treba preduzeti niz mjera bezbjednosnih, preventivno djelovati na svim razinama. Prvo farmeri trebaju preduzeti određene mjere preventive radi zaštite, pa tek onda lokalna zajednica, pa Ministarstvo poljoprivrede, navodi vlasnik mesne industrije iz Bijeljine Milenko Zupur.

Preduzimanje biosigurnosnih i preventivnih mjera na farmama zatražili su i iz Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske.

- Upućeni su akti prema MUP-u, nadležnim veterinarskim inspekcijama, kao i prema samim uzgajivačima svinja. Sve životinje koje se budu našle u prometu, a da ne posjeduju dokumentaciju, biće izuzimane od vlasnika i smještene u karantinske objekte, objašnjava pomoćnik ministra za veterinarstvo Negoslav Lukić.

Prvi slučaj afričke kuge svinja u Republici Srpskoj zabilježen je 2023. na području Semberije i od tada je eutanazirano oko 50.000 životinja. Ministarstvo je do sada izdvojilo oko 30 milijuna konvertibilnih maraka za nadoknadu štete.

Što je ASK?

Pravilnikom o mjerama za nadzor afričke svinjske kuge propisane mjere koje je neophodno poduzeti kod potvrđenog slučaja afričke svinjske kuge. U skladu sa tim pravilnikom sve jedinke na zaraženom gazdinstvu moraju se neškodljivo ukloniti, kao i sve tvari i otpad za koji postoji vjerojatnoća da su kontaminirani.

Pravilnikom je predviđena i provedba epidemiološkog istraživanja i popis svih gazdinstava i životinja na kojima se uzgajaju svinje, a koji se nalaze u zaraženom području (krug od tri kilometra) i ugroženom području (krug od deset kilometara), te upozoriti vlasnike životinja na obavezu pojačanih biosigurnosnih mjera na gazdinstvima, kao i na zabranu bilo kakvog vida prijevoza i trgovine svinjama. Također, potrebno je formirati lokalni centar za kontrolu bolesti kojeg čine predstavnici nadležnog ministarstva, veterinarske inspekcije, nadležne veterinarske stanice, lovačkog društva, te drugih institucija za koje se procijeni da mogu dati doprinos u prevenciji širenja ove bolesti.

Afrička svinjska kuga virusna je zarazna bolest domaćih i divljih svinja koja nije opasna za ljude i druge životinje, ne spada u zoonoze tako da ni na koji način se ne može prenijeti na čovjeka i ugroziti njegovo zdravlje. S. Ž.