Sony PlayStation 5 nalazi se pod sve većim pritiskom rasta cijena memorijskih čipova, dok AI data centri preusmjeravaju globalnu opskrbu prema infrastrukturi za umjetnu inteligenciju.

Sony upozorava da skuplja memorija sve snažnije utječe na profitabilnost gaming poslovanja i proizvodnju PS5 konzola.

AI data centri povlače globalnu opskrbu memorijom
Sony upozorava da su proizvođači memorijskih čipova sve više usmjereni prema AI data centrima, gdje potražnja eksplozivno raste.

To ograničava dostupnost memorije za druge sektore, uključujući gaming industriju.

Kompanija navodi da su cijene memorijskih čipova snažno porasle jer proizvođači preusmjeravaju kapacitete prema velikim AI infrastrukturnim projektima.

Sony procjenjuje da će utjecaj rasta cijena memorije na poslovanje tijekom 2026. dosegnuti oko 30 milijardi jena.

To pokazuje koliko AI utrka počinje mijenjati globalne opskrbne lance tehnologije.

Prodaja PlayStationa slabi
Sony je u posljednjem kvartalu prodao oko 1,5 milijuna PlayStation 5 konzola.

Godinu ranije prodano ih je 2,8 milijuna.

Pad prodaje dolazi u trenutku kada kompanija pokušava zadržati profitabilnost hardverskog segmenta unatoč rastu troškova komponenti.

Sony je još u ožujku drugi put u manje od godinu dana povećao cijene PlayStation 5 konzola zbog pritisaka u globalnom gospodarstvu.

Kompanija sada otvoreno priznaje da će buduća prodaja PS5 uvelike ovisiti o tome može li osigurati memorijske čipove po prihvatljivim cijenama.

Senzori i glazbeni biznis spašavaju rezultate
Iako je hardverski segment oslabio, druge poslovne jedinice ublažile su pritisak na ukupne rezultate.

Prihodi su u četvrtom kvartalu dosegnuli oko 3,04 bilijuna jena, više od očekivanja tržišta.

Posebno snažan rast ostvarili su:

image sensor poslovanje
glazbeni segment
mobilni senzori
Sony je istaknuo da su isporuke senzora za jednog velikog klijenta premašile očekivanja, što je pomoglo stabilizaciji prihoda.

To pokazuje koliko je kompanija danas diverzificirana i koliko manje ovisi isključivo o gaming segmentu nego prije deset godina.

Profit pod pritiskom velikih ulaganja
Operativna dobit ipak je bila znatno slabija od očekivanja analitičara.

Dio pritiska dolazi od troškova povezanih s propalim zajedničkim EV projektom s Hondom, ali i od umanjenja vrijednosti nakon preuzimanja gaming studija Bungie.

Sony je 2022. kupio Bungie kako bi ojačao gaming i live-service strategiju, ali integracija zasad nije donijela očekivane rezultate.

Unatoč tome, kompanija očekuje da će neto dobit u fiskalnoj godini koja završava u ožujku 2027. porasti 13 posto, na oko 1,16 bilijuna jena.

Istodobno planira otkup vlastitih dionica u vrijednosti do 500 milijardi jena.

Gaming industrija ulazi u sukob s AI tržištem za čipove
Priča o Sonyju pokazuje koliko umjetna inteligencija danas mijenja cijelu tehnološku industriju, čak i segmente koji na prvi pogled nemaju izravnu vezu s AI-jem.

AI data centri danas troše ogromne količine:

memorijskih čipova
GPU procesora
energetskih resursa
naprednih komponenti
To stvara pritisak na opskrbu i podiže cijene hardvera širom industrije.

Gaming kompanije tako prvi put ozbiljnije konkuriraju AI infrastrukturi za iste tehnološke resurse.

Sony traži novu ravnotežu
Dionice Sony Group Corporation pale su oko 23 posto od početka 2026. godine, nakon snažnog rasta u prethodnim godinama.

Investitori sada pokušavaju procijeniti može li kompanija održati profitabilnost gaming poslovanja dok troškovi komponenti rastu, a tržište konzola postupno usporava.

Sony pritom pokušava pronaći novu ravnotežu između:

gaming industrije
AI infrastrukture
senzorskog poslovanja
zabavnog sadržaja
cloud i digitalnih servisa
Ako se rast cijena memorijskih čipova nastavi, AI revolucija mogla bi imati mnogo šire posljedice za tehnološki sektor nego što se dosad očekivalo, piše financa.