Dok direktori tehnoloških tvrtki koje ulažu stotine milijardi dolara u umjetnu inteligenciju (AI) godinama najavljuju da će ta tehnologija omogućiti ljudima da rade manje, stvarnost za njihove zaposlenike izgleda potpuno drugačije.

Radnici u tvrtkama poput Googlea, OpenAI-ja i Mete, koji razvijaju i koriste te alate, izvještavaju o radnim tjednima koji su znatno duži od 40 sati, a ponekad dosežu i 90 sati. O kontradikciji između obećanja o kraćem radnom vremenu i kulture prekovremenog rada u srcu tehnološke industrije piše BBC.

Obećanja i stvarni uvjeti
Jedan od direktora inženjeringa u Googleu još je prije četiri godine predvidio da će AI do 2025. uvesti četverodnevni radni tjedan. Na tu se ideju početkom ove godine nadovezao OpenAI, koji je javno pozvao tvrtke da počnu testirati skraćeni radni tjedan bez smanjenja plaće.

Argument je bio da će umjetna inteligencija uskoro toliko povećati produktivnost da se korporativni svijet mora pripremiti na promjene. Međutim, bivši zaposlenik OpenAI-ja, koji je tvrtku napustio prošle godine, za BBC je izjavio da tvrtka taj model nikada nije isprobala dok je on tamo radio.

Umjesto toga, opisao je iscrpljujuću radnu kulturu s čestim kriznim sastancima, radom vikendom i agresivnim sustavom procjene učinka, zbog kojeg su kolege iznenada dobivali otkaze. "Dolazite u subotu ili nedjelju samo kako biste nadoknadili zaostatke ili se uvjerili da se sustav nije srušio", rekao je.

Slične poruke o budućnosti rada dolaze i od drugih. Tvrtka Anthropic hvalila se da njihov chatbot Claude može samostalno raditi sedam sati bez pauze. Mark Zuckerberg iz Mete izjavio je da AI "dramatično mijenja način na koji radimo" i omogućuje manjem broju zaposlenika da postignu više.

Meta je u međuvremenu otpustila svakog desetog radnika, a direktor Anthropica Dario Amodei upozorio je da bi veća produktivnost AI alata mogla dovesti do još masovnijih otpuštanja.

Kultura sprintova
Iako su radnici u američkom tehnološkom sektoru dobro plaćeni, 14-satni radni dan nije uvijek bio norma. Godinama je to bio klasičan uredski posao od devet do pet. Bivši zaposlenik OpenAI-ja kaže da je radio najmanje 70 sati tjedno.

Danas radi u AI startupu gdje mu je, kako kaže, ravnoteža između posla i života bolja, s radnim tjednom od 50 do 60 sati, "osim tijekom sprintova". Sprint je termin za razdoblje intenzivnog prekovremenog rada koje traje tjednima prije lansiranja novog proizvoda.

U AI tvrtkama takvi sprintovi mogu biti ekstremni. U OpenAI-ju i Anthropicu, prema riječima zaposlenika s kojima je BBC razgovarao, radni tjedan tijekom sprinta može trajati i više od 90 sati. Navedene tvrtke nisu odgovorile na upit za komentar.

Mobilizacija na AI projekte
Zaposlenici u Meti kažu da su ih ove godine naglo prebacivali u timove za hitne AI projekte. Taj proces nazivaju mobilizacijom jer nisu imali izbora. "Samo vas prebace. Ne možete reći ne - a ako kažete, morate dati otkaz", objasnio je bivši zaposlenik.

Dodao je da je Meta u posljednje vrijeme ublažila taj pristup, ali tek nakon što su mnogi već bili prisiljeni na takav rad. Radni dani u tim timovima su dugi, radi se do kasno u noć i vikendom, a zaposlenici se osjećaju kao da su stalno dežurni.

U SAD-u ne postoje zakonska ograničenja o broju radnih sati za osobe starije od 16 godina, za razliku od Europe, gdje je radni tjedan ograničen na 48 sati. Trenutačni Metini AI projekti, kažu zaposlenici, uključuju razvoj alata koji bi trebali zamijeniti ljude.

"Doslovno radite u timovima koji pokušavaju stvoriti zamjenu za ljude koji obavljaju te poslove", rekao je bivši zaposlenik i dodao da se taj posao čini beskonačnim. Glasnogovornik Mete odbio je komentirati ove navode.

Posljedice na cijelu tvrtku
Pritisak osjećaju i zaposlenici koji nisu izravno uključeni u razvoj AI alata. Amin Shali napustio je Google u svibnju jer je smatrao da AI loše utječe na njegov posao. Morao je često raditi noću jer su interni sustavi zakazivali, što je postajalo sve češće kako je Google preusmjeravao ključne resurse poput procesorske snage na AI projekte.

 
Glasnogovornik Googlea nije želio dati komentar. Shali kaže da mu se nakon odlaska iz tvrtke popravilo opće zdravstveno stanje i san. Prema njegovim riječima, snažno oslanjanje na AI u velikim tvrtkama "stvara lošu kulturu s prevelikim pritiskom na inženjere".

Ušteda vremena koju pojede novi posao
Nova istraživanja potvrđuju da AI alati mogu dodatno otežati radno opterećenje. Studija sa sveučilišta UC Berkeley pratila je stotine radnika u jednoj tehnološkoj tvrtki i utvrdila da su nakon uvođenja AI alata zaposlenici "radili bržim tempom, preuzimali širi raspon zadataka i radili više sati dnevno".

Neil Thompson, istraživač inovacija s MIT-a, kaže da je nerealno očekivati da radnici u AI tvrtkama samo pokrenu alate i odu kući. "To dovodi do situacije u kojoj bi čak i stvarnu uštedu vremena pojele same promjene, njihova implementacija i provjera rada sustava", objašnjava Thompson.

Istraživanje s Berkeleyja pokazalo je da se opseg posla povećao i zbog potrebe za stalnom provjerom onoga što AI proizvede. Thompson dodaje da ljudi ušteđeno vrijeme obično popune novim poslom, bilo zato što to žele ili jer osjećaju da moraju dokazati svoju vrijednost.

"Ljudi pretpostavljaju da 20 % manje posla znači četverodnevni radni tjedan", kaže Thompson. "Ali uvijek se pojave novi zadaci." Kako je primijetio Shali: "AI bi sada trebao raditi toliko toga za nas da bi barem više ljudi trebalo biti zdravije i bolje spavati." Čini se da se događa upravo suprotno, piše index.