Uvjeti koje je postavio Međunarodni monetarni fond (MMF) nikada nisu bili lakši za ispuniti za novac koji bi pomogao građanima i oporavku posrnule ekonomije u BiH pogođene pandemijom COVID-19, kaže u intervjuu za Radio Slobodna Europa (RSE) Andrew Jewell, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH. Pregovori BiH i MMF o novom financijskom aražmanu vrijednom 750 milijuna eura, a koji su prekinuti sredinom siječnja, mogli bi biti nastavljeni u ožujku, dodaje Jewell te ističe da sve ovisi o vlastima u zemlji i njihovoj političkoj volji. Govoreći o razlozima za prekid pregovora o novom aranžmanu, on je precizirao da je nekoliko pitanja o kojima se nisu mogli suglasiti. “Imali smo neslaganja i s FBiH i s RS-om. O mnogima od njih su u medijima već otvoreno govorili predstavnici vlasti u BiH, pa mislim da slobodno mogu govoriti o njima.

Zahtjevi EU-a

Istina da je uspostava Registra računa fizičkih lica bio jedan od uvjeta za program o kojem nismo uspjeli postići dogovor. Mi mislimo da je to vrlo bitna reforma iz nekoliko razloga. Prvo, važno je u borbi protiv pranja novca i, zapravo, EU zahtijeva od svih zemalja članica da uspostave takve registre na razini svojih zemalja. Drugi razlog je što bi to ohrabrilo i potaklo banke da daju više zajmova, jer bi im olakšalo naplatu dugova i naplatu potraživanja. Također, ta mjera koja je standardna u zemljama EU-a, koristio ju je MMF i u aranžmanima s drugim zemljama“, kaže sugovornik RSE o dpdake da je bilo i drugih zahtjeva za reformama o kojima se nije uspjelo postići dogovor, a koje se, opet, tiču pitanja prijenosa nadležnosti.

Ne prijenos nadležnosti, već unaprjeđenje postojećih zakona

“Jedan se odnosi na zahtjev za donošenje Zakona o elektronskom potpisu na državnoj razini, a drugi na usvajanje Zakona iz oblasti energije na državnoj razini. Jedna od lekcija pandemije COVID-19 je da digitalizacija može poboljšati i olakšati živote ljudima, a može ojačati otpornost ekonomije. Nažalost, BiH daleko zaostaje za drugim zemljama Europe, ali i regije, kada je u pitanju E-Vlada i E-trgovina. Zato smo željeli da usvoji novi Zakon o elektronskom potpisu na državnoj razini, što bi bio kamen temeljac za razvoj digitalne ekonomije u zemlji.

I ovo je jedna od reformi koju snažno podupiru banke i gospodarski sektor te bi imala opipljiv učinak na obične ljude. Treba istaći da tu reformu traži i EU i, ako BiH želi ići ka Uniji i postane kandidat za članstvo, mora usvojiti jedan takav zakon na državnoj razini. Što se tiče prigovora vlasti RS-a da to znači prijenos nadležnosti s entiteta na državu, istakao bih da Zakon o elektronskom potpisu već postoji na državnoj razini te predviđa jednog regulatora na razini države. Mi samo tražimo od vlasti da unaprijede zakon tako da bude sukladan postojećim pravnim stečevinama EU-a kako bi elektronski potpis koji se izdaje u BiH bio međunarodno prihvaćen. Tako da nije riječ o prijenosu nadležnosti, jer ta nadležnost već postoji na državnoj razini, već o tome da je postojeći zakon zastario“, pojašnjava Jewell.

Pozitivni učinci zakona iz oblasti energije na državnoj razini

Kada je u pitanju zahtjev za donošenjem zakona iz oblasti energije na državnoj razini te, u svjetlu činjenice da je Energetska zajednica 18. siječnja 2021. već uvela sankcije BiH zbog neispunjavanja određenih uvjeta, jedan od kojih je i što BiH nije usvojila državni zakon o regulatoru električne energije i prirodnog plina, prijenosu i tržištu električne energije, sugovornik RSE podsjeća da je BiH potpisnica Sporazuma o Energetskoj zajednici (EZ), čije su se sve zemlje članice suglasile da svoj energetski sektor usklade s europskim normama. BiH, nažalost, nije ispunjavala svoje obveze. “Zato je jedna od stvari koje tražimo donošenje zakona na državnoj razini koji će pomoći reguliranje energetskog te sektora prirodnog plina“, pojašnjava Jewell uz opasku da se o ovome raspravlja već godinama. On ističe i da bi navedeni zakon imao brojne koristi za građane jer bi pomogao stvaranje tržišta električnom energijom i prirodnim plinom, doprinio bi stvaranju konkurencije, privuklo bi se ulaganja u energetski sektor.... “Dakle, mi vidimo sve te reforme kao ključne koje bi pomogle ljudima, a koje nisu tehnički teške reforme i može ih se uraditi vrlo brzo, jer nacrti zakona već postoje i potrebna je samo politička volja“, cijeni rezidentni predstavnik MMF-a u BiH. Odgovarajući na pitanje zbog čega, onda, vlasti u BiH ne žele provoditi zakone iz energetskog sektora, Jewell je naveo da su tijekom razgovora vlasti RS-a prigovarale da je to prijenos nadležnosti budući da RS već već ima svoj Zakon o plinu i Zakon o električnoj energiji. “Ali, mi želimo da se usvoji zakon na državnoj razini koji bi stvorio određene nadležnosti na državnoj razini, a koje su potrebne da se ispune obveze BiH prema Energetskoj zajednici i prema EU. Postoje neke osnovne nadležnosti koje moraju biti na razini države, ali su ih vlasti RS-a odbile. Postoje izvjesni prigovori i od strane FBiH, ali se o njima nije mnogo diskutiralo“, navodi sugovornik RS-a te ističe da će usvajanje rečenih zakona tražiti određene kompromise i od oba bh. entiteta. On dodaje i da se vlastima BiH samo ukazuje da troše više novca kojeg im je MMF voljan pozajmiti.

Uvjetovanost pomoći EU-a Sporazumom BiH - MMF

“Ovdje sada govorimo da potroše taj novac na građane, da im zadrže radna mjesta kako bi nastavili raditi, da subvencioniraju plaće i mirovine, a to nisu reforme koje su teške za provesti. Mislimo da su to razumne reforme. Stava smo da, ako smo voljni pozajmiti 750 milijuna eura da se vlasti izbore s pandemijom i pomognu ekonomiji, onda bi one trebale biti voljne provesti te reforme“, dodaje Jewell uz opasku da se MMF želi osigurati da se njegov novac troši mudro i na korisne stvari, a ne da ga se troši bez ikakve odgovornosti. Kako je Sporazum između BiH i MMF-a jedan je od preduvjeta da BiH dobije sredstva EU-a za makrofinansijsku pomoć od 250 milijuna eura, Jewell, uz opasu da ne može govoriti u ime EU-a, smatra da se Unija želi osigurati da druga tranša te pomoći bude uvjetovana postizanjem dogovora BiH i MMF-a o novom aranžmanu. U suprotnom, BiH neće dobti drugu tranšu pomoći od 125 milijuna eura.

Rezidentni predstavnik MMF-a u BiH prenio je i spremnost te međunarodne financijske institutcije da nastavi pregovore u bilo koje vrijeme uz opasku da ne postoje fiksni rokovi niti zadani vremenski okvir, iako MMF ima obvezu prema svom Upravnom odboru završiti Konzultacije, što znači da tim ekonomista MMF-a iz Washingtona procjenjuje ekonomsku i financijsku razinu razvoja i stanje ekonomije u BiH i sačinjava izvješće za Upravni odbor. Sve zemlje članice MMF-a moraju proći te kontrole koje se, obično, radi jednom godišnje. Kako su pregovori obustavljeni, MMF nastavlja rad na izvješću o BiH za Upravni odbor koji bi ga trebao razmatrati koncem veljače i, kada se to uradi, može se nastaviti pregovore, što znači da bi već u ožujku oni mogli biti nastavljeni. To, pak, kakoje poručio, ovisi o vlastima BiH, koje su svjesne koji su uvjeti koje moraju ispuniti.