Iz tiska je izišla knjiga „Mediji i suvremeni terorizam“ autora dr.sc. Marka Banožića u kojoj se ističe važnost preventivnog djelovanja u borbi protiv terorizma, kako u stvarnom tako i u virtualnom svijetu. 

U istraživačkom dijelu knjige autor Banožić je analizom sadržaja javnih govora samoprozvanih vjerskih vođa poput Nusreta Imamovića, Huseina Bilala Bosnića i drugih na društvenim mrežama utvrdio kako se u tim govorima nerijetko mogu pronaći poruke koje sadrže govor mržnje, uvrede i nekorektan govor u visokom intenzitetu te u pojedinim slučajevima otvoreno pozivaju na terorizam. 

U knjizi se upozorava i na sve veći broj terorističkih akata koje izvršavaju djeca i maloljetnici. Izlazak knjige „Mediji i suvremeni terorizam“ bio je povod da sa dr.sc. Markom Banožićem otvoreno razgovaramo o terorizmu kao najvećoj prijetnji sigurnosti kako Bosne i Hercegovine, tako i svijeta.

Možete li nam prezentirati statističke podatke o terorizmu u Bosni i Hercegovini?

-Prema podacima najrelevantnije baze podataka o terorizmu u svijetu Global Terrorism Database (GTD) Sveučilišta u Marylandu Bosna i Hercegovina bilježi 162 teroristička akta od 1991. godine do danas. Moram istaknuti da sam detaljnom analizom navedene baze podataka utvrdio da u istu bazu nisu uvršteni svi teroristički akti kao primjerice ritualna ubojstva odreda „El Mudžahid“, kao i da nedostaje značajan broj terorističkih akata izvršen na religijske objekte tijekom rata u BiH. S prosjekom od 65 boraca na milijun stanovnika BiH je bila u samom vrhu po broju odlazaka bh građana na ratišta u Siriju i Irak koji su se borili na strani Islamske države. Konkretno tu se radi o ukupnom broju od 330 građana, 188 muškaraca (50 ih poginulo, 47 se vratilo), 61 žena (1 poginula i 8 se vratilo) i 81 dijete (22 vraćeno). Od 2014. godine izmjenama kaznenog zakona BiH kriminalizirani su odlasci na strana ratišta te su sudovi u BiH dosad pravomoćno izrekli 190 godina i 5 mjeseci zatvora za kaznena djela terorizma. Bitno je istaknuti da sudovi u BiH ipak izriču najblaže kazne za ovakva kaznena djela i uglavnom se u prosjeku radi o jednoj do dvije godine zatvora za odlaske na strana ratišta. 

U knjizi „Mediji i suvremeni terorizam“, između ostaloga, upozoravate i na svu učestaliju radikalizaciju djece i maloljetnika. Možete li pojasniti?

-Sjetite se da smo otprilike prije pola godine u Bosanskoj Krupi imali teroristički akt kada je tinejdžer u dobi od 15 godina ušetao u policijsku postaju i nožem usmrtio jednog policajca te drugog ozlijedio, nakon čega je svladan. U poruci na društvenoj mreži je kao razlog napada naveo: podržavanje cionista, želja za EU, ubijanje nevinih muslimana i ubojstvo Jusufa Barčića, neformalnog vođu vehabijskog pokreta koji je poginuo 2007. u prometnoj nezgodi. Sami razlozi napada upućuju na radikalizaciju izvršitelja terorističkog akta. 

Inače u svijetu u posljednje tri godine imamo značajno pojačan intenzitet angažiranja maloljetnika za izvršenje terorističkog akta. Istraživanje provedeno od strane King's Collegea u Londonu pokazalo je da je u 27 džihadističkih napada ili nakon listopada 2023. do kolovoza 2024., čak 65% osumnjičenih činilo tinejdžere u dobi od 13 do 19 godina. U tim slučajevima bilo je uključeno 38 od 58 osumnjičenih mlađih od 20 godina. 

Društvene mreže s posebnim naglaskom na Tik Tok i Telegram su visoko na ljestvici alata i tehnika putem kojih se radikaliziraju tinejdžeri. Terorističke organizacije su prepoznale da preko ciljanih sadržaja na društvenim mrežama mogu privući globalnu pažnju, poslati globalnu poruku i utjecati na mišljenje mnogih. To je i jedan od razloga što je broj terorističkih akata u svijetu u konstantnom porastu. Prema podacima najrelevantnije GTD baze podataka o terorističkim aktima u svijetu se od 1970. do danas dogodilo preko 200.000 terorističkih akata.

Koji je najbolji način borbe protiv suvremenog terorizma?

-Iako BiH posljednjih godina ima najviše problema sa suvremenim terorizmom kojega obilježava iskorištavanje religije u terorističke svrhe, bitno je razlučiti da terorizam nije svojstven jednoj nacionalnoj, vjerskoj, etničkoj, zemljopisnoj i religijskoj zajednici, a njime su se u prošlosti koristili razni akteri. Najbolji način borbe protiv terorizma je eliminacija uzroka koji dovode do terorizma, dok uzroke terorizma treba potražiti u političkim, ekonomskim i socijalnim nepravdama i nezadovoljstvima. 

Pojavom islamizma, utiranjem vjerske dimenzije u političke procese i krajnje političke ciljeve, pretvaranjem islama u radikalnu oružanu ideologiju, terorizam ne samo da je učinjen još složenijim fenomenom nego je teroristička prijetnja posljednjih godina nepobitno još i pojačana. Bosna i Hercegovina, kao i ostale zemlje, mora biti proaktivna u borbi protiv terorizma te mora stvoriti arsenal neoružanih mjera. Prevencija treba biti na prvom mjestu, a represija je zadnja linija obrane. 

Globalni konflikt odvija se offline i online te se na takav način treba i boriti protiv njega. U svojoj knjizi „Mediji i suvremeni terorizam“ nakon provedenog empirijskog istraživanja osmislio sam komunikacijsku strategiju i komunikacijske planove borbe protiv terorizma u Bosni i Hercegovini, što omogućuje praktično ostvarenje brojnih preporuka donesenih na osnovi sinteze proučene literature, prethodnih i vlastitih istraživanja. Konkretno, u knjizi sam preporučio osnivanje Komunikacijskog centra za borbu protiv terorizma pri Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovini, a koji bi bio nositelj svim komunikacijskih aktivnosti usmjerenih prema prevenciji terorizma. U tom centru bi bili angažirani komunikacijski stručnjaci, psiholozi, vjerski službenici i drugi koji bi svojim stručnim znanjem mogli mnogo pomoći u prevenciji terorizma, kao i prepoznavanju radikalizacije. Mišljenja sam da pripadnici sigurnosnih agencija zbog velikog obujma posla koji obavljanju ne stignu dovoljno i kvalitetno djelovati na preventivnom planu.

U knjizi ste preporučili i sadržaj pravilnika izvještavanja o terorizmu za medije u BiH?

-Odgovorne uređivačke politike u medijima mogu poslužiti kao moćno sredstvo za kontekstualizaciju, vrijednosno određivanje, relativizaciju ili osudu terorističkih sadržaja. Mediji u BiH još uvijek ne koriste taj korektivni potencijal. U izvještavanju o sigurnosnom aspektu odlazaka na strana ratišta znatno su skloniji emocionalizaciji, senzacionalizmu i proizvodnji straha negoli odgovornomu i kompetentnomu novinarstvu. 

Primjerice, mediji ne bi trebali olako nazivati neki događaj terorističkim aktom, dok ne dobiju službenu potvrdu od nadležnog tijela (policije, tužiteljstva…). Točnost izvještavanja je važnija od brzine. Mediji moraju izvještavati umjerenim tonom kako ne bi učinili da fenomen terorizma ili njegovi akteri izgledaju veći nego što to oni u stvarnosti jesu. Uloga medija je ključna kada je riječ o percepciji terorizma i terorista u javnosti. Stoga ističem kako je po ovom pitanju potrebna dodatna specijalistička edukacija urednika i novinara, kao i uspostava elementarnih standarda u izvještavanju o terorizmu.

J. S. 

Iz životopisa autora:

Dr.sc.Marko Banožić rođen je 1982. godine u Mostaru, nastanjen u Širokom Brijegu, oženjen, otac troje djece. Osnovnu i srednju školu završio u Širokom Brijegu, te kao maturant širokobriješke gimnazije objavio zbirku pjesama Sjene noći. Diplomirao na Sveučilištu u Mostaru 2005. godine, a 2007. godine  diplomirao na Policijskoj akademiji u Sarajevu. Na poslijediplomskome studiju Jezici i kulture u kontaktu Sveučilišta u Mostaru 2010. godine obranio znanstveni magistarski rad i stekao akademski stupanj magistra znanosti. Doktorsku disertaciju obranio 2022. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i stekao akademski stupanj doktora znanosti na informacijsko-komunikacijskom polju. Predavač na studiju Kriminalistike i sigurnosnog menadžmenta Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Od 2007. godine zaposlenik Ministarstva unutarnjih poslova Županije Zapadnohercegovačke. U razdoblju od 2001. – 2005. godine dopisnik Večernjeg lista BiH. Autor je više znanstvenih i stručnih radova iz područja sigurnosti, komunikologije i medija. Sudionik je znanstvenih i stručnih skupova u zemlji i inozemstvu.