Godinama se upozoravalo da se gradi tamo gdje se ne smije, da se betonira bez mjere, da se šume uklanjaju bez pošumljavanja, a prirodni tokovi mijenjaju zbog profita. Danas plaćamo cijenu – poplavama, klizištima i uništenom imovinom

Kao narod nismo zaslužili ovakvu prirodu, ovakve rijeke, ovakve šume jer ono kako se mi odnosimo prema prirodi Bosni i Hercegovini ja mislim da nije zabilježeno ni u jednoj i drugoj državi, rekao je Selman.

Hercegovina je prošloga tjedna bila u fokusu javnosti u zemlji zbog problema izazvanih izlijevanjem rijeka. Poplave koje su pogodile ovaj dio zemlje još jednom su ogolile problem odnosa prema prostoru i prirodi. 

Najviše su stradala područja uz Bunu, Bunicu i Neretvu - tamo gdje su poplavne zone pretvorene u građevinske parcele, gdje su rijeke stiješnjene betonom, a šume sječene bez plana i obnove. Godinama se upozoravalo da se gradi tamo gdje se ne smije, da se betonira bez mjere, da se šume uklanjaju bez pošumljavanja, a prirodni tokovi mijenjaju zbog profita. Danas plaćamo cijenu – poplavama, klizištima i uništenom imovinom.

- Sve krize su velikim dijelom prirodne i elementarne nepogode. Nešto se u prirodi mora desiti da bi se desile određene krize. Međutim, da li su one posljedice ljudskih nepogoda - najvećim dijelom jesu. Veliki je nemar i veliko je nepoštovanje prirode i naših okruženja u kojima živimo. Ono što su promjene i ono što se globalno mijenja to su klimatski uvjeti, klimatska dešavanja. Svaki put smo suočeni s velikim posljedicama koje u biti se dešavaju zbog ljudskog nemara, naglasila je Samira Hunček iz Ministarstva sigurnosti BiH.

Čović i Radobolja

Navela je kako je veliki problem složeni sustav uređenja BiH gdje se isprepliću nadležnosti države, entiteta, županija, općina i gradova.

Ekološki aktivista Adi Selman ističe kako je poznato da je lider jedne političke stranke (Dragan Čović) u Hercegovini promijenio tok rijeke za svoju kuću te da je logično da će njegovi sljedbenici slijediti taj primjer.

- Logično je da će njihovi sljedbenici graditi na Buni, Bunici i Neretvi. Imamo činjenicu da Federalno ministarstvo okoliša i turizma daje novac za elaborat za zaštitu vodopada Kravice koje su betonirane, i koje jednostavno mijenjaju tok rijeke da bi se napravili kafići ili restorani. Imamo čak i koridor 5C koji prolazi iznad vodopada Kravice. Situacija u Bosni i Hercegovini je zaista katastrofalna, alarmantna, a za to smo krivi svi mi jer to dopuštamo. Kao narod nismo zaslužili ovakvu prirodu, ovakve rijeke, ovakve šume jer ono kako se mi odnosimo prema prirodi Bosni i Hercegovini ja mislim da nije zabilježeno ni u jednoj i drugoj državi, rekao je Selman.

Kada dođe do betoniranja, mi u stvari gubimo upijanje vode, beton ne upija ništa praktično, raste stabilnost tla, rizik od klizišta, i dolazi do hlađenja prostora, objašnjava Martina Egedušević, stručnjakinja za prirodna rješenja složenih ekoloških izazova.

- Vidjeli ste kako u Europi imamo ogromne toplotne valove, jer beton to pojačava. Također i sigurnost ljudi i imovine, što je za mene ustvari najbitnija stavka, znači poplave postaju brže i razornije. Drugim riječima, beton izgleda kao red, ali u stvari stvara kaos u ekstremnim uvjetima. Mnogo bolje ako bismo primjenjivali prirodna rješenja i radili u skladu s prirodom, a ne protiv nje. Mislim da polako kreće razmišljanje u tom smjeru, jer recimo ja mislim da sve više ima razmišljanja na razini države, što mi je jako drago, ustvari da više radimo na prevenciji, a ne na borbi s nečim što je već nastalo, kazala je Egedušević.

Prevencija najvažnija

Hunček naglašava kako smo svi u obvezi da postupamo u skladu s domaćim zakonodavstvom, ali, ako ne razmišljamo široko i ne vodimo računa da one sekunde kada se nešto desi, što se dešavalo ranije i iz čega smo trebali naučiti lekcije prije 10-11 godina, mi smo zakasnili.

- U obvezi smo da vodimo računa šta je preventivno, kako bi se moglo unaprijediti nešto kako ne bi došlo do ovakvih stvari. Potrebno je uraditi adekvatne, korisne, svrsishodne studije i analize. Kažemo stalno betoniranje, kažemo nelegalna gradnja, kažemo dozvole koje se izdaju raznim privrednicima, tajkunima ili ne tajkunima. Žalosna činjenica, mijenjanje prirodnih tokova rijeka, okretanje tih korita, da li dolazi do podzemnih ili nadzemnih voda. Znači, sve su to problemi o kojima se treba razgovarati svakodnevno. Ne smijemo zaboraviti što se dešava i odakle sve počinje. Počinje od lokalne zajednice, istaknula je.

CZ HNŽ: Rijeke se povlače, poplavljena polja i dalje bilježe štetu

Prema izvješću Operativnog centra civilne zaštite Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ), stanje vodostaja na području županije je stabilnije, iako su na pojedinim lokacijama i dalje evidentirane posljedice izlijevanja rijeka. U Mostaru je zabilježen blagi pad vodostaja rijeka Radobolja i Buna, koji se postupno približava vrijednostima ispod razine redovne obrane od poplava. Na području Čapljine, vodostaj Trebižata također je bio u opadanju, no i dalje visok, zbog čega su poljoprivredne površine u njezinu slivu i dalje poplavljene.  U Stocu je na lokaciji Crnići–Greda poplavljena poljoprivredna površina od oko 4 hektara, dok je u nenaseljenom dijelu mjesta Luke došlo do izlijevanja vode iz korita Bregave te je bilo potopljeno oko 5 hektara poljoprivrednog, neobrađenog zemljišta, navode iz Operativnog centra civilne zaštite HNŽ-a. Javna poduzeća 'Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne' i 'Elektroprivreda BiH' priopćila su da je elektroopskrba na cijelom području uredna, a iz JP 'Vodovod' Mostar potvrđeno je da je i vodoopskrba neprekinuta.