Savjet ministara Bosne i Hercegovine usvojio je Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u BiH. Između ostalog, definira se uspostavljanje burze električne energije, a koja bi, kako kažu stručnjaci, umnogome trebalo da unaprijedi tržište u BiH. Možda i dovesti do toga da BiH u neku ruku bude izuzeta iz CBAM-a, odnosno tzv. karbonskih taksa.

Ipak, pojedinci smatraju da Zakon o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u BiH ne treba vezivati za CBAM. Naime, od njega, a ni od burze ne ovisi hoćemo li biti izuzeti iz plaćanja taksa na prljavu energiju.

Naglašavaju da je znatno veća korist od tog zakona uspostavljanje samog tržišta električne energije u BiH, koja u toj oblasti kasni već desetljećima.

“U ambijentu u kojem živimo takav zakon je velika stvar. Bit će veliki broj proizvođača električne energije koji neće biti na distributivnom nivou, nego na prijenosnom. Stoga će se direktno moći prijavljivati na burzu ako budu licencirani i da budu igrači na domaćem tržištu. Inače se nisu mogli prijaviti za burzu u Srbiji, Hrvatskoj i Mađarskoj bez klasičnih trejdera. Ovo ostavlja prostor da se ljudi koji se bave proizvodnjom licenciraju i da se bave i prodajom električne energije. Ako budu željeli, moći će se direktno prijavljivati na domaću burzu i to su veliki benefiti. Svaka burza za sobom vuče rast i novac i sasvim sigurno ćemo imati veći protok novca nego što je bio prije burze”, rekao je za “Nezavisne” Amer Jerlagić, stručnjak za energetiku i bivši direktor “Elektroprivrede BiH”.

Inače, u Bosni i Hercegovini o Zakonu o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije priča se već duže od desetljeća. Međutim tek jučer je ugledao svjetlost dana. Nakon što su Beču nadležni ministri sa direktorom Sekretarijata Energetske zajednice usaglasili tekst.

BiH ima uvjete za uspostavljanje burze električne energije
Tom sastanku, pored Artura Lorkovskog, direktora Eneregetske zajednice, prisustvovali su i Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, zatim Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske, te Vedran Lakić, ministar energetike, rudarstva i industrije Federacije BiH.

Ono što je zanimljivo jeste da je BiH imala uvjete za uspostavljanje burze električne energije daleko prije i Srbije i Hrvatske. Razlog je što na području Bosne i Hercegovine rade tri elektroprivrede. Prve priče o zakonu počele su još 2012. godine, međutim domaći akteri nikada nisu postigli dogovor po tom pitanju.

Glavni motiv vlasti da ovaj put postignu dogovor u vezi sa zakonom je pritisak koji dolazi iz Europske unije za uvođenje CBAM-a od 1. siječnja 2026. godine.

Značajna proizvodnja iz termoelektrana je problem
Uvođenjem tog mehanizma, BiH bi morala plaćati takse na CO2. Ovo bi značajno poskupjelo izvoz, ali i samu proizvodnju, prije svega električne energije iz uglja.

Ako se uzme u obzir da se u BiH oko 70 posto električne energije proizvede iz termoelektrana, koje se smatraju najprljavijom proizvodnjom, BiH bi morala platiti stotine milijuna KM po osnovu taksa.

Sada, kada BiH ima usvojen zakon, očekivanja vlasti su da BiH i dalje bude izuzeta iz tog mehanizma. U slučaju da to ne uspije, da te takse koje plate ostanu u Bosni i Hercegovini.

“Na taj način ćemo zaštititi izvoznike iz svih krajeva BiH u EU. Novac od takse ćemo moći koristiti za projekte unutar BiH umjesto da novac ide u EU. Ovim zakonom ne samo da se ispunjava jedan od ključnih uvjeta za izuzeće od CBAM-a, već se konačno dobija burzu električne energije sa sjedištem u Mostaru, koju do sada nismo imali”, rekao je Lakić nakon sastanka u Beču.

Ipak, stručnjaci kao što je Jerlagić kažu da ovaj usvojeni zakon i CBAM ne treba povezivati. Hoćemo li plaćati taksu ovisi od EU i njihove odluke na osnovu koje smo i danas izuzeti zajedno sa Srbijom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom iz tog CBAM mehanizma, piše financa.