U organizaciji Transparency International (TI) u BiH, u Europe Houseu u Sarajevu Prvi Konzultacijski forum o provedbi Reformske agende u BiH (CONFRA BiH) s ciljem otvaranja dijaloga između institucija i civilnog društva o provedbi Reformske agende i Plana rasta za Zapadni Balkan u BiH. Forum je okupio predstavnike institucija BiH, EU-a, organizacija civilnog društva, socijalnih partnera, akademske zajednice i medija kako bi razgovarali o ulozi civilnog društva u provedbi i praćenju reformi, osobito nakon što nisu bili adekvatno uključeni u proces izrade Reformske agende. CONFRA BiH služit će kao platforma kroz koju se civilno društvo i drugi relevantni akteri mogu organizirati, pripremiti za uspostavu institucionalnog okvira za provedbu i doprinijeti tom procesu kao konstruktivan partner, ali i kao korektivni faktor u praćenju ispunjavanja preuzetih obveza.

S Konzultacijskog foruma upozoreno je da bi BiH, ne provede li do kraja godine reforme koje je prihvatila kroz Reformsku agendu, riskira trajno izgubiti 373 milijuna eura namijenjenih za reforme i ulaganja.

 Soreca: Reformska agenda - okvir za dugoročnu ekonomsku transformaciju BiH

Reformska agenda, istaknuo je na Forumu rekao šef Delegacije EU-a i specijalni predstavnik EU u BiH Luigi Soreca, nije bitna samo zbog blizu milijardu eura sredstava, već prvenstveno kao okvir za dugoročnu ekonomsku transformaciju BiH. Kako je dodao, BiH ima značajne prednosti: kvalificirano stanovništvo, industrijsku tradiciju i povoljan zemljopisni položaj, koje se trenutačno ne koristi dovoljno. Kao ključne izazove, šef Delegacije EU-a je, pak, izdvojio potrebu za reformom obrazovnog sustava, nemoderniziranu industriju te nedovoljno iskorišten potencijal čiste energije. 

- Cilj reformi predviđenih Agendom je uklanjanje tih prepreka i omogućavanje pogodnosti od procesa europskih integracija i prije formalnog članstva zemlje u Uniji, dodao je Soreca uoči Foruma te je napomenuo da je fokus reformi i na oblastima bliskim građanima, kao što su digitalizacija, čista energija, razvoj privatnog sektora, jačanje ljudskog kapitala i vladavina prava. On je napomenuo i da su financijska sredstva vezana za provedbu reformi, a podsjetio je i da je izostanak djelovanja već rezultirao gubitkom 108 milijuna eura dok prijeti gubitkom dodatnih 373 milijuna eura. 

- Moja je zadaća još jednom pozvati domaće vlasti ostvariti napredak u realizaciji Reformske agende, prije svega kroz ratifikaciju sporazuma o zajmu i sporazuma o financijskom instrumentu. Ti sporazumi pravna su osnova za bilo kakve eventualne isplate te otvaraju mogućnost isplate sredstava u visini od 68 milijuna eura u okviru predfinanciranja, zaključio je Soreca.

Povjerenica Kos: Produženja roka neće biti

- Još proteklog sam tjedna vlastima uputila pismo, upozoravajući da BiH riskira gubitak stotina milijuna eura ako se potrebne reforme ne provede do prosinca 2026., navela je, pak, u obraćanju video-linkom Marta Kos, povjerenica EU-a za proširenje, te je poručila da produženja tog roka neće biti. Kos je, istodobno, podsjetila da su ostale zemlje regije pokrenule nužne reforme u upravljanju, javnoj upravi, privatnom sektoru, energetici, ljudskom kapitalu i vladavini prava, nakon čega su uslijedila obećana sredstva. Za razliku od njih, BiH, gdje je javni fokus predugo bio na iznosu dostupnih sredstava, a ne na obvezama koje se mora ispuniti, još uvijek nije potpisala i ratificirala sporazum o pristupanju Instrumentu za reforme i rast i sporazum o zajmu, koji su preduvjet za korištenje sredstava. Kako je poručeno, i nepostupanje, također, ima svoju cijenu.

Uz opasku da se na Forumu razgovara i uspostavi određenih mehanizama konzultacija i praćenja provedbe Reformske agende, izvršna direktorica TI u BiH Ivana Korajlić ukazala je da naša zemlja nije potpisala ključne sporazume niti je uspostavila potrebne institucionalne strukture, zbog čega realno nije ni započela provedbu reformi.

- Zbog kašnjenja u provedbi ključnih koraka, već je izgubljeno više od 100 milijuna eura, a do kraja godine prijeti gubitak još oko 370 milijuna eura, navela je i Korajlić koja smatra da problem nije samo u novcu, već u poruci koju politički lideri šalju a ta je da ne postoji stvarna posvećenost ni konsenzus u pogledu europskih integracija. - Izgovori o nemogućnosti dogovora više ne stoje, jer se pokazalo da se odluke, kada postoji određeni interes, može donijeti brzo, rekla je Korajlić navodeći kao primjer projekt Južne plinske interkonekcije. 

Pored navedenog, istaknuto je da proces provedbe mora biti otvoreniji prema javnosti, što znači da vlasti moraju objaviti Reformsku agendu na službenim jezicima u BiH, zajedno s listom infrastrukturnih projekata koje bi se financiralo iz Plana rasta, kako bi građani znali što je država obećala i gdje planira usmjeriti dostupna sredstva. 

- Plan rasta je test odgovornosti institucija, a ne samo financijska prilika. Ako vlasti u BiH nisu spremne provesti reforme koje su same preuzele, onda problem nije samo u izgubljenim sredstvima, već u poruci koju politički predstavnici šalju EU i građanima. Odnos prema Planu rasta danas, pokazuje stvarni odnos prema europskom putu BiH, zaključila je izvršna direktorica TI BiH.