Sastanak stranačkih čelnika iz BiH s predstavnicima Vijeća za provedbu mira (PIC) razotkrio je duboke političke podjele: jedni traže reforme i dijalog, drugi osporavaju legitimitet i produbljuju krizu, piše DW.

Sastanak čelnika političkih stranaka iz Bosne i Hercegovine (BiH) s veleposlanicima Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), održan 3. lipnja u Sarajevu, još jednom je ogolio duboke podjele među političkim vođama. Dok su jedni isticali spremnost za reforme i europski put, drugi – koji nisu prisustvovali sastanku – osporavaju legitimitet skupa, nazivajući ga „političkim promašajem“.

Na sastanku su sudjelovali predstavnici Trojke (Socijaldemokratske partije BiH - SDP, Naroda i pravde – NiP, Naše stranke), Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, te oporbenih stranaka iz Republike Srpske (RS) – Srpske demokratske stranke (SDS), Partije demokratskog progresa (PDP) i Liste za pravdu i red. Iako članovi Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Ujedinjene Srpske nisu prisustvovali, njihovi komentari nakon sastanka odjeknuli su s nesmanjenom političkom žestinom.

HDZ-ovo pitanje legitimnog predstavljanja

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović upozorio je na ozbiljnu političku i institucionalnu krizu koja, kako je rekao, ne samo da usporava reforme, nego udaljava zemlju od europske perspektive. „Ne želimo prihvatiti ni minimalnu mogućnost da bošnjački narod ponovno bira dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH“, poručio je Čović, inzistirajući na izmjeni Izbornog zakona i osiguranju „ustavne jednakopravnosti konstitutivnih naroda“.

Sličan ton zadržao je i lider HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović, koji je rekao da se u Federaciji BiH mora hitno riješiti pitanje hrvatske pozicije u Predsjedništvu, uz konstataciju da međunarodna zajednica „pokazuje ozbiljno razumijevanje“ za taj problem. „Ovo je zemlja tri konstitutivna naroda, a jedan narod nema poziciju u Predsjedništvu BiH“, kazao je Cvitanović.

Prema Ustavu i zakonu, u Predsjedništvo BiH se biraju trojica članova - iz redova bošnjačkog, hrvatskog i sprskog naroda. 

Glas opozicije iz Republike Srpske

Za razliku od lidera SNSD-a i Ujedinjene Srpske koji nisu prisustvovali sastanku, oporba iz RS-a iskoristila je susret s PIC-om da predstavi alternativni glas iz entiteta sa srpskom većinom. Predsjednik SDS-a Milan Miličević naglasio je da građani RS-a ne smiju biti taoci sankcija – koje već nameću pojedine europske zemlje – te poručio da su „mir, stabilnost i europski put osnovna platforma" opozicije.

Predsjednik PDP-a Draško Stanivuković pozvao je na deblokadu državnih institucija, tvrdeći da je to „srpski interes“, dok je Nebojša Vukanović iz Liste za pravdu i red žestoko napao Dragana Čovića i čelnika SNSD-a Milorada Dodika, nazivajući ih glavnim uzročnicima krize. „Suvišno je više trošiti riječi na Dodika – on je davno ispričana priča. Ali način na koji Čović čuva Dodiku leđa u blokadi je nevjerojatan“, kaže Vukanović, dodajući da je rješenje krize u rukama predsjednika HDZ-a i predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto (HDZ BiH). 

  
Trojka: kompromis da, ali ne po svaku cijenu

Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić zahvalio se oporbenim strankama iz RS-a na, kako je rekao, zavidnoj razini spremnosti za dijalog. Kazao je da opozicija iz RS-a „ne može isporučiti Izborni zakon“ – što je uvjet koji za deblokadu europskog puta BiH postavlja HDZ. Odgovornost je na Trojki koja, kako ističe, ne može prihvatiti prijedloge Izbornog zakona koji ne rješavaju presude Europskog suda za ljudska prava. Nikšić poziva na kompromis, ali ne prihvaća „kapitulaciju" pred HDZ-om. Presude Europskog suda ukazuju na postojanje diskriminacije „ostalih" u izbornom zakonodavstvu BiH, ali ne i „konstitutivnih" naroda. 

Slično je govorio i predsjednik NiP-a Elmedin Konaković, koji je podsjetio da je Trojka „krenula u izbacivanje SNSD-a iz vlasti“ onog trenutka kada je Milorad Dodik poručio da „od europskog puta nema ništa“. Konaković je pozvao međunarodnu zajednicu da djeluje kada domaći političari blokiraju, podsjećajući ih na obveze koje proizlaze iz Okvirnog sporazuma za mir i bonske ovlasti visokog predstavnika.

Reakcije izvan sastanka: poricanje legitimiteta

Koalicijski partner SNSD-a, predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić, izjavio je da je sastanak s PIC-om bio „potpuni promašaj“ i da opozicija iz RS-a „nema izborni legitimitet“ da predstavlja Srbe u zajedničkim institucijama.

Slično mišljenje iznio je i zastupnik SNSD-a u državnom parlamentu Milorad Kojić, rekavši da opozicija pokušava doći „u prvu ligu s kupljenim sucem – Christianom Schmidtom". 

Milorad Dodik je otišao korak dalje, ocijenivši na društvenoj mreži X izjave oporbenih lidera iz RS-a na sastanku s PIC-om „nedostojnima komentara“, tvrdeći da su izazvale „gađenje kod svakog Srbina“. 

Sve dalje od kompromisa?

Sastanak sa članicama Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira pokazao je da deklarativna opredijeljenost ka europskim integracijama postoji kod gotovo svih sudionika sarajevskog sastanka. No tumačenja uzroka krize, načina njenog rješavanja, kao i same uloge međunarodne zajednice, ostaju duboko podijeljena. S jedne strane pozivi na dijalog, kompromis i konkretne zakone, a s druge osporavanje legitimiteta i jačanje polarizacije, upozorava politička analitičarka iz Banje Luke Tanja Topić.

Prema njenim riječima, iako su predsjednici političkih stranaka iznijeli dobro poznate stavove, ostaje pitanje hoće li to pokrenuti međunarodne dužnosnike na odlučnije djelovanje ili će i dalje „gledati agoniju u kojoj zemlja propada“.

Topić za DW upozorava i na oštru polarizaciju unutar RS-a, gdje je opozicija nakon sastanka odmah bila izložena „salvama optužbi da su izdajnici“, jer su, kako kaže, narušili „ekskluzivno pravo zaštite Srba“ koje je prisvojio vladajući SNSD.

Čović mijenja odnos prema OHR-u?

Govoreći o Draganu Čoviću, ona primjećuje njegovu dosljednost u zahtjevu za izmjenama Izbornog zakona i istovremenu obranu Milorada Dodika, kojeg je „amnestirao od potpune odgovornosti“ za političku blokadu, prebacujući krivicu na bošnjačke stranke – u kontekstu Izbornog zakona.

Kao važnu promjenu Topić vidi i Čovićev sve oštriji stav prema Uredu visokog predstavnika, što dodatno jača „Dodikov napad na međunarodnu zajednicu“. Ona podsjeća i na „vrlo jasan stav Njemačke koja je uvela sankcije Miloradu Dodiku“.