Piše: Dragan Bradvica

Neoliberalni, globalni svijet i prije pandemije sve više se dijelio na bogate i siromašne, kako između zemalja tako i unutar država.

Sve to već je pokrenulo tektonske poremećaje a pandemijakoronavirusa sve je ubrzala jer je na površinu izbacila sve anomalije današnjeg svijeta. Prvo se to zorno vidjelo na početku pandemije kod distribucije zaštitne opreme i respiratora a sada kod distribucije cjepiva.

Bogate zemlje već su uvelike počele cijepiti svoje stanovništvo, već ću rezervirale i po pet puta više doza cjepiva nego im je potrebno a siromašne čak i kada uplate novac nemaju načina doći do bilo kakve značajnije isporuke cjepiva.

Sve to moglo bi značiti i novu kulminaciju nezadovoljstva dobrog dijela svijeta kojemu je dosta gledati kako manjina bogatog dijela uživa u nezamislivim blagodatima a oni ne mogu dobiti masku, lijekove ili cjepivo. Jer uistinu je, kako reče Slavoj Žižek, deprimirajuća i ogavna metafora: svi smo mi u istom brodu. Jesmo, ali neki imaju elitne kabine, drugi umiru u potpalublju.

Katastrofalni moralni neuspjeh

Tako i ugledni 'TheEconomist' piše kako se svijet i kod distribucije cjepiva podjeli na bogate i siromašne. Jasno navode kako 'vakci-nacinalizam' znači da će siromašne zemlje biti ostavljene po strani kada je u pitanju distribucija cjepiva.

- Svjetska zdravstvena organizacija (WHO)često je bila nositelj loših vijesti tijekom pandemijeCOVID-19. Među prvim je javnozdravstvenim vlastima upozorila na pojavu koronavirusa; također je rano zazvoniti na uzbunu o rizicima otežanog odgovora. Stoga nije iznenadilo kada je 18. siječnja agencija objavila još jednu strašnu prognozu. Tedros Adhanom Ghebreyesus, generalni direktor SZO-a, izjavio je da je svijet 'na rubu katastrofalnog moralnog neuspjeha' zbog nejednake međunarodne distribucije cjepiva COVID-19. 'U konačnici', upozorio je, 'ovi će postupci samo produžiti pandemiju, ograničenja koja su potrebna za njezino suzbijanje te ljudske i ekonomske patnje'. Izvješće EconomistIntelligenceUnit (EIU), sestrinske tvrtke The Economista, dolazi do sličnog zastrašujućeg zaključka.

Predviđa da će bogate zemlje s pristupom provjerenim cjepivima - uključujući Ameriku, Britaniju i veći dio Europske unije - uspjeti cijepiti svoje najranjivije građane do sredine ožujka. (Raspored EU-a mogao bi skliznuti zbog žestokih prepirki zbog odgođenih isporuka cjepiva od strane AstraZenece, britanskog diva za lijekove.) Ostale bogate zemlje trebale bi to nadoknaditi do kraja lipnja. Većina zemalja sa srednjim dohotkom to će moći učiniti tek krajem 2022. Jedina iznimka je Rusija, zahvaljujući svom domaćem cjepivu 'Sputnik V'. (Kina i Indija također imaju vlastita cjepiva, ali vjerojatno će biti sputani veličinom njihove populacije.) U siromašnijim zemljama, značajan obuhvat cijepljenjem - dovoljan da se život vrati u normalu - možda će biti moguć tek 2023., ako bude i tada, stoji u tekstu navedenog medija.

Kada su u pitanju predviđanja koliko će država dobiti dovoljne količine cjepiva za svoje stanovništvo i kada, stoji da će tijekom ove godine to imati tek 37 država, početkom 2022. još njih 30 a krajem iste godine dodatnih 37 država a početkom 2023. čak 84 države. Ukoliko se obistine ove najave, a svi relevantni pokazatelji ukazuju upravo na ovakav scenarij, može se kazati kako je svijet pukao a ta pukotina dijeli bogate od siromašnih.

BiH na dnu

Tako u njihovoj karti svijeta BiH je svrstana u zemlje koje će značajnije dize cjepiva, odnosno onoliko koliko je potrebno da možemo računati da će se život vratiti u normalno stanje dobiti tek krajem 2022. Naravno, to odskače od obećanja naših političkih elita koje i dalje tvrde da će cjepiva stići do polovice ove godine iako BiH nije išla na izravnu nabavku.

Ako znamo da države koje su išle na izravne pregovore s proizvođačima i koje su platile za sve doze i dalje čekaju isporuku onda je jasno koliko BiH zaostaje u ovom procesu. S obzirom na to, u i slučaju da se bh. vlasti sada probude, počnu marljivo raditi na nabavci te čak najviše i plate, nije realno očekivati da će se cjepiva dobiti u ovoj godini. A to pak znači nastavak agonije minimalno još dvije godine i veliko je pitanje na koji način će ionako osiromašena država okovana korupcijom i kriminalom preživjeti jedan takav šok.