Bosna i Hercegovina bilježi rast broja priliva migranata, ali u isto vrijeme i ostaje tranzitna zemlja za migrante na putu prema Europskoj uniji. Kontrola granice i borba protiv krijumčarenja prate se i kroz jačanje sustava azila. Nadležni ističu značaj suradnje institucija, dok iz EU podsjećaju da sigurnosne mjere moraju pratiti zaštita ljudskih prava i pravični postupci. U prvom kvartalu ove godine Službi za poslove sa strancima prijavljeno je 3.468 migranata, 66 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. 

Ono što se pokazalo i do sada je da migranti najčešće u BiH ulaze ilegalnim kanalima. Granična policija evidentirala je 1.193 osobe u nezakonitom prelasku ili pokušaju prelaska granice, što je povećanje od 76 posto. Ipak u usporedbi sa s ranijim godinama, ravnatelj Službe za poslove sa strancima Žarko Laketa navodi smanjenje priliva. Naglašava da migracije nisu zaustavljene i da većina migranata kroz BiH želi nastaviti put. 

'BiH je na balkanskoj ruti, vrlo je značajna za kretanje migranata i nije BiH država u kojoj migranti žele ostati nego jednostavno mi smo taj prolaz ka EU', rekao je Laketa. Odgovor na migracijska kretanja zahtijeva suradnju sa susjednim državama, poručuje zamjenik ministra sigurnosti Ivica Bošnjak. Upozorava da se metode krijumčarenja mijenjaju, dok institucije imaju probleme s brojem zaposlenih i opremom. 

'Migranti i trgovci ljudima itekako iznalaze nove metode, nova sredstva i moramo ponovo da osmislimo i da se borimo protiv tih stvari. Kriminal nema granica, kriminal ima strašno puno novaca, koristi najsuvremenije tehnologije, a mi se nosimo sa svim ovim izazovima, od kadrovske popune, materijalno-tehničkih sredstava, a evo i prostorija za rad, normalne uvjete rada', istakao Bošnjak. 

Za rad Sektora za azil otvorene su obnovljene prostorije, namijenjene registraciji i intervjuima s tražiteljima zaštite. Obnovu vrijednu više od 143 tisuća maraka bez PDV-a financirala je EU, a proveo IOM. Donatori naglašavaju značaj dostupnih usluga i pravičnih postupaka. 

'Upravljanje migracijama zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uspostavlja ravnotežu između sigurnosnih potreba, humanitarnih odgovornosti i poštivanja temeljnih prava. Odgovarajuće prostorije, dostupne usluge i profesionalne procedure neophodni su kako bi se prema osobama koje traže međunarodnu zaštitu postupalo dostojanstveno, a njihovi zahtjevi obrađivali pravično i efikasno', izjavila je Gaelle Nizery, predstavnica Delegacije EU u BiH. Obnovljeni prostor treba omogućiti povjerljivost razgovora i zaštitu ličnih podataka, uz posebnu pažnju ranjivim kategorijama. Uz bolje uvjete za rad, ostaje potreba za kadrom i opremom na koju upozoravaju nadležni.