Centralna banka Bosne i Hercegovine procjenjuje da gospodarstvo Bosne i Hercegovine nastavlja rasti umjerenim tempom, bez značajnog ubrzanja na prijelazu u 2026. godinu.

Prema dostupnim procjenama, realni rast BDP-a u posljednjem tromjesečju 2025. iznosio je oko 2,1 posto, dok je ukupni godišnji rast za cijelu godinu dosegnuo 1,9 posto. Sličan tempo rasta nastavlja se i početkom 2026., bez vidljivih znakova snažnijeg oporavka.

Potrošnja nosi rast, industrija slabi
Struktura rasta pokazuje jasnu neravnotežu. Gospodarska aktivnost i dalje se oslanja na domaću potrošnju, što podupire sektor trgovine i usluga.

S druge strane, industrijska proizvodnja bilježi pad na godišnjoj razini. Slaba vanjska potražnja i rast troškova proizvodnje dodatno ograničavaju oporavak prerađivačkog sektora.

Podaci za prvo tromjesečje 2026. potvrđuju isti obrazac – rast ostaje stabilan, ali bez promjene strukture.

Inflacija ponovno dobiva zamah
Inflacijski pritisci ostaju ključni izazov za gospodarstvo. Procjenjuje se da je ukupna inflacija početkom 2026. dosegnula oko 3,5 posto, dok je temeljna inflacija viša i iznosi približno 4,2 posto.

Posebno se ističe rast cijena u segmentima stanovanja, energije i komunalnih usluga, gdje je zabilježen snažan rast od 7,7 posto.

Istodobno, pojedine kategorije poput odjeće i obuće i dalje djeluju deflacijski, ublažavajući ukupni rast cijena.

Očekuje se dodatno ubrzanje cijena
Centralna banka Bosne i Hercegovine očekuje da će inflacija dodatno ubrzati u narednim mjesecima. U drugom tromjesečju 2026. ukupna inflacija mogla bi dosegnuti oko 3,9 posto, dok bi temeljna inflacija ostala na sličnoj razini.

Na razini prve polovice godine, inflacija bi mogla prosječno iznositi oko 3,7 posto.

Glavni pokretač rasta cijena ostaju energenti, čiji se troškovi prelijevaju na ostale sektore gospodarstva.

Vanjski rizici sve izraženiji
Kratkoročni izgledi ostaju relativno stabilni, ali se rizici povećavaju. Geopolitičke napetosti, posebno na Bliskom istoku, dodatno podižu cijene energenata i povećavaju volatilnost globalnih tržišta.

Istodobno, pogoršanje gospodarskih izgleda u Europska središnja banka signalizira slabiju vanjsku potražnju, što može negativno utjecati na izvoz i investicije u BiH.

S obzirom na snažnu povezanost s tržištem Europske unije, ovi faktori predstavljaju ključni kanal prijenosa rizika na domaće gospodarstvo.

Moguće revizije prognoza
Središnja banka ne isključuje mogućnost revizije projekcija za 2026. godinu, posebno u slučaju daljnjeg pogoršanja međunarodnog okruženja.

Istodobno, očekuje se umjeren rast plaća, bez značajnijeg kratkoročnog doprinosa inflaciji iz tog segmenta.

Ekonomija između stabilnosti i rizika
Gospodarstvo BiH trenutno se nalazi u fazi relativne stabilnosti, ali bez snažnog zamaha. Kombinacija slabijeg rasta i rastuće inflacije stvara osjetljiv makroekonomski balans.

Daljnji razvoj uvelike će ovisiti o globalnim ekonomskim kretanjima, posebno energentima i stanju u eurozoni, koji će definirati smjer domaće ekonomije u narednom razdoblju, piše financa.