Govoreći za Klix.ba o mogućim opcijama koje su pred BiH u iščekivanju datuma za početak pristupnih pregovora s Europskom unijom, Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za europsku stabilnost (ESI) sa sjedištem u Berlinu, ocijenio je da će od predstojećeg posjeta predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen našoj zemlji, kada bi trebalo biti jasnije ima li mjesta optimizmu uoči objave izvješća Europske komisije o napretku naše zemlje, ovisiti u kojem će pravcu u prosincu teći razgovor Vijeća EU-a o otvaranju pregovora s BiH.

Prema onome što kaže sugovornik Klixa, signali koji u ovom trenutku dolaze iz Europske komisije su šaroliki, pa ostaje sačekati ishod odluke za BiH.

Tri opcije u pogledu odluke Europske komisije

- Signali nam, u ovom trenutku, kažu da su razgovori o tome što će biti konačna odluka okončani. S druge strane, postoji određena rezerva prema preporuci da se s BiH otvore pregovori, a razloga je više. Jedan od razloga je da se smatra da je razina reformi koje je BiH do sada poduzela nedostatna i da treba činiti više. Istodobno, postoji i politička procjena jer je u nekim zemljama članicama EU-a, poput Nizozemske ili Njemačke, za odluku o otvaranju pregovora potrebno da parlamenti daju suglasnost, a u tom smislu će i Ukrajina biti zahtjevna. Uz odluku o Ukrajini, staviti, ne samo Moldaviju, već i BiH, po nekima je politički nepromišljeno.

 U tom smislu, zbog imidža BiH i situacije u zemlji postoje razmišljanja je li takvo što pametno, pojašnjava Ćerimagić uz opasku da je u ovom trenutku nemoguće reći što će o BiH odlučiti Europska komisija, ali i da postoji nekoliko opcija.

- Jedna od njih je da se ništa ne kaže za otvaranje pregovora, već da se ustanovi određeni napredak, ali i kaže ono što ne valja. Tu, prije svega, mislim na nekoliko zakona donesenih u RS-u. U tom slučaju, zemlje članice raspravljale bi o otvaranju pregovora, ali bi to bilo više u smislu nekog zaključka koji bi bio neka ohrabrujuća politička poruka da je EU spremna u doglednom vremenu o tome razgovarati, ali bez preporuke EK mislim da to nije moguće, precizirao je sugovornik Klixa i dodao da je druga opcija da EK preporuči otvaranje pregovora, ali da kaže da ono ovisi o ispunjavanju određene liste uvjeta, dok bi treća opcija bila da EK bezuvjetno preporuči otvaranje pregovora o članstvu, što se očekuje u slučaju Ukrajine, o čemu bi, onda, zemlje članice morale razgovarati.

'Pročešljati' zakonodavstvo

-Ako BiH želi dobiti datum za otvaranje pregovora, prioritetno će se morati pozabaviti time kako organizirati te pregovore, s jedne i s druge strane se provodi tzv. screening BiH u odnosu na pripremljenost za članstvo. On je rigorozniji i detaljniji od onog Upitnika EK-a prije Mišljenja. U tom smislu će EK sa svim razinama vlasti 'pročešljati' zakonodavstvo, ustave, institucionalne okvire i praksu i vidjeti koliko je ona udaljena od standarda Unije. Potom će EK upoznati različite razine vlasti sa EU standardima a radit će se i na formiranju pregovaračkog tima BiH za 33 poglavlja koja su pokrivena pregovorima. U tom smislu će BiH morati odlučiti o tehničkom i političkom aspektu vođenja pregovora, što će biti veliki izazov, i za BiH, i za EK, precizirao je Ćerimagić uz opasku da je, i u slučaju takvog razvoja situacije, pred nama dug put budući da samo otvaranje pregovora o članstvu ne bi značilo da će BiH u razumnom razdoblju postati članica.

No, kako dodaje, BiH, u praktičnom smislu, otvaranjem pregovora ne dobiva značajniji ili veći pristup fondovima EU-a.

- Građani neće putovati više i zapošljavati se u EU niti će bh. gospodarstvo lakše poslovati na tržištu EU. Otvaranje pregovora bi bila značajna politička poruka spremnosti Unije da uđe u proces s BiH i, vjerojatno, poruka dijelu sadašnjih vlasti u BiH da EU, bez obzira na sve poteškoće, ostvareni napredak cijeni. BiH bi bila stavljena u istu ravan s Ukrajinom i Moldavijom, to bi bila jedna od poruka te bi značilo da postoji realna mogućnost da BiH sustigne ostale zemlje regije, zaključuje Ćerimagić.