Iako su, prema podacima Agencije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) cijene hrane u siječnju na najnižoj razini u više od godinu dana, u Federaciji BiH to nije slučaj. FAO, koji kao ključni izvor informacija i statistika pruža podatke o hrani i poljoprivredi za više od 245 zemalja, u svojoj godišnjoj usporedbi za siječanj ove godine ističe pad cijena od 0,6 posto, no informacije iz nekoliko bh. udruga za zaštitu proizvođača ukazuju da taj trend kod nas nije zaživio.

- Nismo primijetili da su se neke od cijena snizile, ne znatno. U praksi, cijene možda i ne rastu, ali se potrošači ponajviše žale zbog neimaštine, kaže predsjednica Udruge potrošača općine Kakanj 'Potrošač', Ferida Kulović. 

Prema njenim riječima, jasno da bi se cijene osnovnih namirnica trebale sniziti, osobito jer je često slučaj da uslijed poskupljenja jednog energenta, npr. Plina, koji je kod nas poskupio, cijene automatski 'podivljaju'. Kulović potvrđuje da se građani žale na cijene i da njezina udruga, kada primijeti neku 'nenormalnu cijenu', to prijavi federalnoj inspekciji. Poskupljenje je, istaknula je, posebno primjetno na primjeru voća i povrća. 

- Žalbe građana uglavnom su se ticale voća i povrća. Konkretno, na cijenu špinata, koja se kreće od 8 do 10 maraka, uspoređivali su s cijenom kilograma mesa. I voće je osjetno poskupjelo u zadnje vrijeme ,pa se tako cijena grožđa kreće od 9 do 12 maraka. Koji si to umirovljenik može priuštiti?, pita Kulović uz napomenu da su, općenito, porasle cijene voća koje se ne uzgaja u našim krajevima. Dodaje da je, upravo iz te perspektive, zabrinjavajući rast cijene špinata kao uobičajene poljoprivredne kulture u BiH. 

Država koja uvozi, a ne hrani, ne vodi dobru ekonomska politiku

Predsjednik Udruge građana Posavske Županije 'Klub potrošača Odžak' Redžo Omerbašić kaže da situacija na terenu nije sjajna, ali da se cijene, ipak, stabiliziraju. 

- Kupovna moć je opala za nekoliko postotaka, tako da u prvoj polovini godine očekujemo blagu stabilizaciju cijena. Jasno, isplatom viših mirovina i davanja radnicima, to će se u dogledno vrijeme promijeniti, jer cijene hrane prate cijene energije, plina i struje, pojasnio je za Fenu Omerbašić te ukazao da se često na tržištu pojavi višak robe, pa onda dolazi do sniženja cijene, što je, konkretno, dovelo do niže cijene pilećeg mesa, a zbog te je pojave i cijena brašna u normalnim granicama. No, Omerbašića jedna pojava ipak brine. 

- Građani su se više žalili u studenom i prosincu no sada, osobito na pekarske proizvode i meso, čija je cijena porasla trostruko u odnosu na razdoblje od prije dvije godine. Junetina je koštala između 10 i 12 maraka, a sad je 30 KM. Meni je to neobjašnjivo, jer prerađivači uvoze meso, nema proizvodnje. Ne ulaže se u poljoprivredu, tovljenje, sektor poljoprivrede je zanemaren, pa smo oslonjeni na uvoz, a država koja uvozi, a ne hrani, ne vodi dobru ekonomska politiku, zaključio je za Fenu Omerbašić.