Cijene nafte pale su u srijedu na međunarodnim tržištima prema 75 dolara, odražavajući prigušena strahovanja ulagača za opskrbu s Bliskog istoka nakon izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa da nije Izraelu nagovijestio veću pomoć u ratu protiv Irana

Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila niža za 1,24 dolara nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 75,21 dolar. U utorak zaključila je trgovinu u plusu 3,22 dolara.

  
 
 
 
 
 
 
Na američkom tržištu barelom se danas trgovalo po 1,06 dolara nižoj cijeni, od 73,78 dolara. Jučer je zaključio trgovanje u plusu 3,07 dolara.

Tržišta je u utorak zabrinula mogućnost američkog uključivanja u izraelski rat protiv Irana.

Izrael je krajem prošlog tjedna napao nuklearna postrojenja, znanstvenike i vojni vrh Irana, tvrdeći da Teheran razvija nuklearno oružje.

Iran je opetovano opovrgavao te tvrdnje, naglašavajući da je njegov nuklearni program isključivo civilne prirode. Iranske oružane snage odgovorile su na napad slanjem projektila na vojne mete u Izraelu, a tokom vikenda sukob je eskalirao.

Američki i iranski predstavnici trebali su prošle nedjelje ponovo razgovarati o nuklearnom programu, ali Teheran je otkazao sastanak zbog izraelskog napada, javlja HINA.

Američki predsjednik Donald Trump upozorio je u utorak na društvenim mrežama da SAD gubi strpljenje, pozivajući Iran na „bezuvjetnu predaju”, a iranski ajatolah Ali Khamenei otklonio je u srijedu tu mogućnost.

Trump i njegov tim sada razmatraju više opcija, uključujući i pridruživanje izraelskim snagama u napadima na iranska nuklearna postrojenja, rekao je izvor upućen u interne rasprave.

Teheran je Washingtonu poslao poruku da će odgovoriti na eventualno izravno američko uključivanje u izraelsku vojnu kampanju, rekao je u srijedu iranski veleposlanik pri Ujedinjenim narodima Ali Bahreini.

Izravno američko uključivanje moglo bi rezultirati širenjem sukoba i izložiti energetsku infrastrukturu na Bliskom istoku većem riziku od napada, kažu analitičari.

"Tržišta nafte najviše strahuju od zatvaranja Hormuškog tjesnaca", objašnjavaju analitičari ING-a.

"Kroz to usko grlo prolazi gotovo trećina globalne pomorske trgovine naftom i značajan poremećaj u tom tranzitu bio bi dovoljan da cijene porastu na 120 dolara po barelu", dodali su.

Iran zauzima treće mjesto na ljestvici vodećih proizvođača u Organizaciji zemalja-izvoznica nafte (OPEC), s proizvodnjom od oko 3,3 milijuna barela nafte dnevno.

Strahovanja na tržištu prigušila je poslijepodne izjava američkog predsjednika da u nedavnom razgovoru s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom nije naznačio moguću veću pomoć SAD-a Izraelu.

Upitan je li izraelskom premijeru "na bilo koji način nagovijestio da može tražiti više pomoći no što je već dobio", Trump je novinarima u Bijeloj kući odgovorio da nije, izvijestio je NBC News.

Trenutno nije jasno je li američki predsjednik mislio na financijsku ili na vojnu pomoć ili oboje, napomenuo je NBC News.

OPEC je odvojeno objavio da je u utorak barel košarice nafte njegovih članica poskupio 1,24 dolara, na 74,39 dolara.