Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao je da je sindikalna potrošačka korpa u siječnju iznosila 3.149,80 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 44,48%, a  minimalnom platom je 31,75%. Podaci Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine pokazuju da su cijene uvezenih proizvoda sa dažbinama u nekim slučajevima i duplo manje u odnosu na cijene hrane koju kupujemo u marketima. Ekonomisti razlog vide u monopolističkim maržama i nedovoljnim kontrolama.

Cijene hrane i zarade trgovaca sve veće, a kućni proračuni građana u Bosni i Hercegovini sve tanji. Kada se cijene uvozne hrane sa svim uračunatim dažbinama uporede sa cijenama u marketima evidentno je da su neki proizvodi i duplo skuplji. Građani sliježu ramenima, kažu da su nemoćni i razočarani što nadležni ne staju u kraj trgovčkim malverzacijama. Suglasni su da je neralno skupo i u marketima, na pijaci i u mesnicama. Za sindikalnu potrošačku korpu koja je premašila 3.000 maraka potrebno je više od dvije prosječne plate ili pet prosječnih mirovina. U Pokretu potrošača smatraju da trgovci zaračunavaju vrtoglave marže, zbog nedovoljnih  kontrola. 

-Posebno nas zabrinjava što se marže ne kontroliraju od strane države, dolaze nam različite informacije da da su marže često i 100 posto. Tržišna inspekcija bi trebala kontrolirati te marže i da pojača kontrole, kazao je Admir Arnautović, predsjednik Udruženja potrošača Srednje Bosne.

Ekonomisti kažu da građani u BiH više od 50 posto mjesečnih primanja troše na hranu, a u razvijenim zemljama 20 posto. To je kažu pokazatelj siromaštva jednog društva, što trgovci zidanjem cijena itetkako koriste. Apsurdno je da siromašni građani Bosne i Hercegovine plaćaju skuplje uvozne proizvode nego što koštaju u matičnim zemljama, koje su mnogo bogatije od nas, upozorava ekonomski analitičar Aleksa Milojević.

-Imamo situaciju da su cijene hrane kod nas veće nego u matičnim zemljama. Imamo uvozni lobi zbog koje zbog nestašice domaće hrane zidaju cijene kako hoće i sada se snabdjevači, tržni centri, međusobno dogovore i naprave monopol, kazao je Aleks Milojević, ekonomiski analitičar.

Razloge za ovakvu nezavidnu situaciju za građane, ekonomski stručnjaci vide u nedostatku domaće proizvodnje i robnih rezervi, ali i nepostojanju zakona kojim bi se onemogućilo monopolsko udruživanje, objavio je BHRT.