Inflacija u Bosni i Hercegovini više nije priča samo o skupljoj hrani, gorivu ili uvoznim šokovima. Sve više postaje priča o uslugama — o cijeni rada, najmu prostora, režijama, prijevozu, restoranima, hotelima, zdravstvenim i drugim svakodnevnim troškovima koji se sporije mijenjaju, ali se zato teže vraćaju na staro.

Prema procjeni Centralne banke Bosne i Hercegovine, godišnja bazna inflacija u BiH u sektoru usluga u prvom tromjesečju iznosila je 4,27 posto, dok je godišnji rast prosječnih potrošačkih cijena u tom sektoru procijenjen na 4,71 posto.

To je važan signal jer pokazuje da inflacija nije nestala, nego se premjestila dublje u domaću ekonomiju.

Zašto je inflacija usluga važnija nego što izgleda
Kod hrane i energenata cijene često reagiraju na vanjske šokove: globalne burze, vremenske uvjete, ratove, cijene nafte ili transporta. Kod usluga je drukčije.

Usluge se najvećim dijelom formiraju unutar domaćeg tržišta. U njihovu cijenu ulaze plaće, zakupnine, komunalni troškovi, porezna opterećenja i potražnja potrošača. Zato se inflacija u uslugama smatra jednim od najjasnijih pokazatelja domaćih inflatornih pritisaka.

CBBiH je već za prva dva mjeseca 2026. procijenila godišnju temeljnu inflaciju na 4,19 posto, a godišnji rast prosječnih potrošačkih cijena u sektoru usluga na 4,73 posto, uz ocjenu da su domaći inflatorni pritisci i dalje snažni.

Najnovija procjena za prvi kvartal potvrđuje isti obrazac: pritisak nije jednokratan, nego postojan.

Ožujak je ponovno pojačao pritisak
U ožujku su, prema navodima Centralne banke BiH, inflatorni pritisci blago ojačali u cjenovnim odjeljcima koji ulaze u izračun bazne inflacije. Drugim riječima, ono što bi trebalo biti “mirniji” dio inflacije ponovno pokazuje znakove otpornosti.

To se uklapa i u službene podatke Agencije za statistiku BiH. Cijene proizvoda i usluga za osobnu potrošnju u ožujku 2026. bile su u prosjeku 1,7 posto više nego u veljači, dok je godišnja inflacija iznosila 5,1 posto.

Najveći mjesečni skok zabilježen je u prijevozu, gdje su cijene porasle 12,6 posto, dok su stanovanje i režijski izdaci porasli 0,8 posto, a restorani i hoteli 0,3 posto.

Na godišnjoj razini pritisak je još jasniji: prijevoz je bio skuplji 11,1 posto, stanovanje i režije 9,4 posto, zdravstvo 6,3 posto, a restorani i hoteli 6,5 posto.

Građani inflaciju ne osjećaju kao prosjek
Makroekonomski prosjeci često izgledaju uredno na papiru, ali kućni budžeti ih ne doživljavaju tako. Potrošač ne plaća “prosječnu inflaciju”, nego konkretan račun: gorivo, frizera, vrtić, režije, javni prijevoz, obrok u restoranu, servis automobila ili liječničku uslugu.

Zato je rast cijena usluga posebno osjetljiv.

Kada jednom poskupe usluge, one se rijetko brzo vraćaju na prethodne razine. Poduzetnik koji je povećao cijenu zbog viših plaća, skuplje energije ili najma teško će je ponovno spustiti, čak i ako se vanjski šokovi smire.

Tu se vidi razlika između prolazne i tvrdokorne inflacije.

Bazna inflacija u BiH ostaje blizu prošlogodišnjih razina
CBBiH navodi da se razine godišnje bazne inflacije u sektoru usluga za prva tri mjeseca ne razlikuju znatno od razina zabilježenih tijekom cijele prethodne godine.

To je ekonomski važnije od samog postotka.

Ako se inflacija zadržava na sličnim razinama i nakon slabljenja vanjskih šokova, to znači da je pritisak postao unutarnji. U takvom scenariju više cijene ne dolaze samo izvana, nego se prenose kroz plaće, usluge, ugovore, očekivanja i poslovne odluke.

Zato bazna inflacija u BiH postaje jedan od ključnih pokazatelja za procjenu stvarnog stanja ekonomije.

Što to znači za gospodarstvo
Za građane, ovo znači da se rast troškova života nastavlja i onda kada naslovna inflacija izgleda niže nego u kriznim godinama.

Za poduzeća, to znači skuplji rad, veće ulazne troškove i osjetljivije potrošače.

Za donositelje odluka, to znači da se inflacija više ne može objašnjavati samo uvozom cijena ili energetskim šokovima. Ako usluge ostaju skupe, problem je i u domaćoj strukturi tržišta: produktivnosti, plaćama, konkurenciji, fiskalnim opterećenjima i ograničenoj ponudi radne snage.

BiH u tom smislu ulazi u zahtjevniju fazu inflacijskog ciklusa. Prva faza bila je vidljiva svima — skuplja hrana, gorivo i energenti. Druga je tiša, ali dugotrajnija: cijene usluga koje se ugrađuju u svakodnevni život i sporije se povlače.

Upravo zato najnoviji podaci CBBiH nisu samo statistička objava. Oni su upozorenje da inflacija u BiH više nije kratkoročni poremećaj, nego test otpornosti kućanstava, poduzeća i cijele domaće ekonomije, piše financa.