Glavni tajnik Vijeća Europe Alain Berset poručio je u ponedjeljak nakon sastanka s članovima Predsjedništva BiH u Sarajevu da članstvo u Vijeću podrazumijeva snažno opredjeljenje za europske vrijednosti, dok su, prema njegovim riječima, odlučujući opredjeljenje za Europsku konvenciju o ljudskim pravima te prihvaćanje presuda Europskog suda za ljudska prava.

- Mi ostajemo opredijeljeni pomagati BiH. Znamo da je to izazov te je iznalaženje zajedničkog bitno za sve u Europi, i u ovoj regiji, i među zemljama članicama EU-a i onima koje će to tek postati, dodao je Berset uz opasku da njegov posjet mora označiti početak suradnje na realizaciji Akcijskog plana i podršku svim naporima koje će BiH poduzimati na izvršenju presuda Europskog suda za ljudska prava. Berset je, uz najavu pokretanja Akcijskog plana Vijeća Europe za BiH 2026.-2029. s ciljem podrške demokratskom upravljanju, vladavini prava i ljudskim pravima, ukazao i da je uloga Vijeća Europe raditi na dugoročnim ciljevima jer se, kako je kazao, mora biti u stanju razmišljati o stvaranju perspektive za zemlje, demokratske institucije i za stanovništvo.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Denis Bećirović ustvrdio je da BiH ostaje posvećena ljudskim pravima, demokraciji i vladavini prava, što su i temeljne vrijednosti Vijeća Europe.

Zahvalio je na najnovijoj rezoluciji Parlamentarne skupštine Vijeća Europe kojom je iskazana podrška neovisnosti i teritorijalnoj cjelovitosti BiH te jasno ukazano na opasnosti koje prijete od pojedinih destruktivnih snaga koje ugrožavaju Daytonski mirovni sporazum i ustavni poredak BiH. Bećirović je potvrdio obvezu države provoditi sve presude Europskog suda za ljudska prava uz napomenu da je cilj ukinuti sustavnu diskriminaciju, koja je utvrđena tim presudama, kako bi se ostvarilo da svi građani budu jednaki pred zakonom. Prema njegovim riječima, bitno je poslati poruku domaćoj i međunarodnoj javnosti da u BiH više nema mjesta ni za kakve nove crte razdvajanja, etničke podjele i bilo kakve ideje o podjelama i trećem entitetu.

U BiH se desilo upravo ono na što je Venecijanska komisija upozoravala 2004. godine - da će se, zbog stranog intervencionizma, razviti kulturu ovisnosti o međunarodnoj zajednici, rekla je, pak, članica Predsjedništva BiH iz RS-a Željka Cvijanović nakon sastanka članova Predsjedništva BiH s glavnim tajnikom Vijeća Europe Bersetom. Kako je dodala, sve krize u BiH rezultat su vanjskih antidaytonskih intervencija, koje su nespojive s demokratskim karakterom države. 

- Sramota je za Europu da tolerira praksu nametanja unilateralnih odluka stranih pojedinaca. Ne postoji nijedna država na svijetu, izuzev BiH, u kojoj neizabrani stranci mogu donositi zakone umjesto domaćih, demokratskih institucija. Nijedno slovo Ustava ni Daytonskog sporazuma nije dalo to pravo visokim predstavnicima, obrazložila je Cvijanović podsjetivši da su desetine ljudi bile žrtve nezakonitih odluka neizabranih stranaca, protiv kojih nije bilo pravne odgovornosti niti pravnog lijeka. Nadalje je ukazala da ne postoji država u kojoj suci Ustavnog suda, uključujući i europske suce, mogu stvarati nova ustavna rješenja i mijenjati važeći Ustav, umjesto da ga štite. Stoga je ocijenila da je krajnje vrijeme za preispitivanje svih nametnutih odluka i za uklanjanje njihovih štetnih posljedice, kao i da je vrijeme proces odlučivanja u BiH konačno vratiti konstitutivnim narodima, njihovim demokratski izabranim predstavnicima i domaćim institucijama na svim razinama.