RUSIJA će u nadolazećim mjesecima vjerojatno pojačati svoju hibridnu kampanju protiv NATO-a i zapadnih zemalja. Napadi će biti češći i mogli bi imati ozbiljnije posljedice, upozorila je 24. rujna danska vojna obavještajna služba (DDIS).

Danska obrambena obavještajna služba navodi da je Rusija sve spremnija na rizik kako se sigurnosna situacija u Europi pogoršava. "Rusija će pojačati hibridni rat češćim napadima na Zapad i NATO, a posljedice za napadnute zemlje bit će teže nego dosad", stoji u najnovijoj procjeni prijetnji te agencije.

Uključeni kibernetički napadi i sabotaže
Prema toj procjeni, napadi bi mogli uključivati destruktivne kibernetičke operacije usmjerene na ključnu infrastrukturu, kao i sabotaže s visokim rizikom od ljudskih žrtava.

Rizik od ograničenog vojnog napada
DDIS također upozorava na "nizak, ali rastući rizik" da bi Rusija mogla izvesti ograničeni vojni napad na jednu ili više članica NATO-a s kojima graniči, čak i dok rat u Ukrajini još traje. Agencija navodi da bi takav napad bio "očajnički potez Rusije" i mogao bi se dogoditi "u nadolazećim mjesecima".

U procjeni se navodi kako bi takav napad mogao uključivati izolirane udare bespilotnim letjelicama ili projektilima na infrastrukturu koja podržava Ukrajinu. Rusija bi pritom mogla tvrditi da je oružje zalutalo na teritorij NATO-a zbog ukrajinskog elektroničkog ratovanja. DDIS dodaje da bi Rusija mogla organizirati i napad pod lažnom zastavom, za što bi iskoristila dronove ukrajinske proizvodnje, ili poslati manji broj vojnika bez nacionalnih obilježja u neku od susjednih zemalja NATO-a. Cilj takvih akcija bio bi odvlačenje europskih resursa s Ukrajine i testiranje jedinstva članica Saveza oko zajedničkog odgovora.

Sve više incidenata diljem Europe
Ovo upozorenje dolazi u vrijeme porasta sumnjivih sabotaža i drugih neprijateljskih aktivnosti diljem Europe. DDIS spominje pokušaj napada dronom na zračnu luku Leipzig/Halle u Njemačkoj, za koji njemačke vlasti krive Rusiju, kao i upozorenja danske unutarnje obavještajne službe da Rusija priprema sabotaže protiv danskih obrambenih tvrtki. Ukazuje se i na sve agresivnije susrete ruskih i NATO snaga u regiji Baltičkog mora. Ruska fregata je 14. rujna kod danske obale ispalila signalne rakete prema danskom vojnom helikopteru koji je poslan da fotografira brod. DDIS je taj incident opisao kao najozbiljniji sukob s danskim snagama do sada.

Pritisak na Rusiju i Putinova računica
U procjeni se navodi da je Rusija trenutno pod većim pritiskom nego ikad prije od početka rata u Ukrajini. Kao razlozi ističu se veliki gubici na bojištu, ukrajinski udari dugog dometa i sve veće opterećenje ruskog gospodarstva. Istovremeno, DDIS procjenjuje da ruski predsjednik Vladimir Putin vjerojatno neće odustati od ključnih ratnih ciljeva Moskve. On bi idućih nekoliko godina mogao vidjeti kao "priliku" koja se otvara prije nego što europski vojni kapaciteti značajno ojačaju.

Unatoč povećanom riziku od eskalacije, DDIS navodi da nema naznaka da Rusija priprema invaziju punog opsega na neku članicu NATO-a. Takva invazija ostaje "malo vjerojatna", iako agencija napominje da se ta mogućnost ne može potpuno isključiti. Obavještajna služba procjenjuje da bi Rusiji trebalo najmanje šest mjeseci da pripremi snage potrebne za invaziju. Prethodna procjena, objavljena u veljači 2025., predviđala je da bi Rusija pod određenim uvjetima mogla postati sposobna za lokalni rat protiv susjedne zemlje u roku od šest mjeseci, za regionalni rat koji uključuje nekoliko baltičkih država u roku od dvije godine, a za europski rat velikih razmjera za otprilike pet godina.