Iako se godišnja stopa inflacije u Bosni i Hercegovini postepeno smanjuje i kreće oko 3 procenta, što je znatno niže u odnosu na rekordne vrijednosti iz prethodnih godina, građani i dalje osjećaju značajan pritisak na životni standard. 

Prema najnovijim službenim podacima, godišnja stopa inflacije u Bosni i Hercegovini iznosila je oko 3,4 posto u travnju ove godine, što predstavlja rast u odnosu na ožujak. U svibnju, Agencija za statistiku zabilježila je nešto nižu inflaciju od 3,2 posto. Na mjesečnoj razini, potrošačke cijene u travnju porasle su za 0,3 posto, nakon stagnacije u ožujku. U svibnju je zabilježen skromni mjesečni rast od 0,1 posto.

Inflacija iznad idealne

Mjesečne promjene u nivou ukupne i procijenjene temeljne, i inflacije u sektoru usluga su ujednačene, što ukazuje da je rast cijena električne energije i minimalne plaće imao inflatorni efekt, posebno u uslužnim djelatnostima. Zbog manjeg zbroja pondera u temeljnoj inflaciji, u odnosu na ukupnu inflaciju, promjena u inflaciji za spomenuto razdoblje je manje uočljiva.

CBBiH procjena temeljne inflacije na osnovu službenih statističkih podataka ne odstupa značajno od procjene iz junskog kruga brzih procjena temeljne inflacije.

Hrana i bezalkoholna pića zabilježila su rast od oko 8–9 posto na godišnjem nivou, namještaj i kućne potrepštine - povećanje od 2,2 posto, rekreacija i kultura, restorani i hoteli 1,5, a stanovanje, energenti, prijevoz - blago snižavanje cijena. Indeks potrošačkih cijena porastao je na 137,84 poena u travnju u odnosu na 137,43 u ožujku, a u usporedbi s 2015, to predstavlja rast od oko posto.

Što ovo znači za građane i ekonomiju? Realna inflacija je blago usporena, krećući se oko tri posto godišnje, što je unutar ciljanog raspona stabilnosti, no i dalje iznad idealnog (2 posto).

Nova poskupljenja

Pritisak dolazi prvenstveno od hrane i energenata, što direktno udara na kućne budžete. I dok su cijene energenata i transporta blago pale, to nije značajno ublažilo ukupni rast troškova života.

Temeljna inflacija procijenjena je na oko 4,2 posto, a inflacija u uslugama na 4,7 ukazujući da ni uslužni sektor ne ostaje imun na pritiske. Regionalne i međunarodne institucije revidirale su svoje prognoze za BiH, očekujući prosječnu godišnju inflaciju od oko 2,5 posto za 2025, uz maske usporavanja ekonomske aktivnosti.

Osim najavljenog rasta cijena električne energije, građane BiH pogađaju i nova poskupljenja u drugim sektorima. Vlada Kantona Sarajevo odobrila je povećanje cijena vodosnabdijevanja, koje je stupilo na snagu 1. srpnja. Računi za vodu bit će viši za gotovo šest maraka, a iz KJKP Vodovod i kanalizacija navode da su ključni razlozi rast troškova električne energije, roba i usluga, kao i povećanje plata po kolektivnim ugovorima. Istog dana na snagu su stupile i nove, više cijene javnog prijevoza u Sarajevu. Iako su uvedene subvencije koje donekle ublažavaju udar na budžete građana, ukupni trošak prijevoza je povećan.

Ekonomisti upozoravaju da bi efekti povećanja minimalne i prosječne plate, zajedno s višim cijenama energenata i javnih usluga, tek sada mogli početi u punom obimu djelovati na inflaciju. Novi ciklus poskupljenja, uključujući očekivani rast cijena goriva, komunalnih i drugih osnovnih usluga, dodatno bi mogao ugroziti životni standard, posebno u urbanim sredinama.

S. Ž.