EU u obrazovanje u prosjeku ulaže 4,66 posto BDP-a, a BiH 4,9 posto

Izdaci za formalno obrazovanje prema svrsi potrošnje u BiH, u 2024. iznosili su dva milijardu 372 milijuna maraka ili 4,4 posto bruto domaćeg proizvoda. Javni, privatni izdaci i sredstva iz inozemstva za obrazovne ustanove u 2024. godini iznosili su dvije milijarde 612 milijuna maraka ili 4,9 posto bruto domaćeg proizvoda. Ipak, po PISA testu više od polovice djece nije dostiglo osnovnu razinu znanja u sve tri testirane oblasti, po TIMSS naprednu referentnu vrijednost iz prirodnih znanosti doseže nula posto učenika, po ICILS značajno smo ispod međunarodnog prosjeka i ukazuje na nisku razinu računalne i informacijske pismenosti

Međutim, za ovo nitko ne snosi odgovornost. Osnovne i srednje škole, kao i fakultetu su nam puni propalih političara i uhljeba. Prosvjetni radnici su konstantno na prosvjedima i izražavaju nezadovoljstvo plaćama i naknadama, a da se nitko nikada nije ni zapitao o njihovoj odgovornosti i zbog čega su nam djeca na samom europskom dnu po razini znanja i sposobnosti

Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Bh. obrazovanje je na dnu. Stanje je gore nego ikada, a to su potvrđivala međunarodna mjerenja, dok su ih opskurne i moći gladne bh. vlasti dozvoljavale. 

Naša djeca su neusporediva s ostatkom svojih vršnjaka u Europi. PISA testiranja su nam pokazala kako više od polovine učenika u Bosni i Hercegovini nije dostiglo osnovnu razinu znanja u sve tri testirane oblasti - najveći udio takvih učenika bio je u matematici, gotovo dvije trećine, u čitalačkoj pismenosti ispod osnovne razine bilo je 58,9 posto, a u prirodnim znanostima 59 posto učenika. 

Rezultati TIMSS 2023 opet su pokazali kako samo jedan posto učenika u BiH, ili svaki stoti, ostvaruje rezultat u naprednoj referentnoj vrijednosti iz matematike, dok naprednu referentnu vrijednost iz prirodnih znanosti doseže nula posto učenika! Rezultati ICILS 2023 istraživanja za našu zemlju pokazuju da učenici ostvaruju prosjek od 440 bodova, što je značajno ispod međunarodnog prosjeka i ukazuje na nisku razinu računalne i informacijske pismenosti.

Međutim, za ovo nitko ne snosi odgovornost. Osnovne i srednje škole, kao i fakultetu su nam puni propalih političara i uhljeba. Prosvjetni radnici su konstantno na prosvjedima i izražavaju nezadovoljstvo plaćama i naknadama, a da se nitko nikada nije ni zapitao o njihovoj odgovornosti i zbog čega su nam djeca na samom europskom dnu po razini znanja i sposobnosti. 

S obzirom na sve navedeno, stanje će samo biti gore. 

Značajan novac

Iako bi se činilo da u obrazovanju u BiH nema novca, Agencija za statistiku BiH objavila je podatke o izdacima za formalno obrazovanje u našoj zemlji u referentnoj 2024. godini, dobivene na temelju provedenog istraživanja financijske statistike obrazovanja. 

- Izdaci za formalno obrazovanje prema svrsi potrošnje u BiH, u 2024. iznosili su dvije milijarde 372 milijuna maraka ili 4,4 posto bruto domaćeg proizvoda. Javni, privatni izdaci i sredstva iz inozemstva za obrazovne ustanove u 2024. iznosili su dvije milijarde 612 milijuna maraka ili 4,9 posto bruto domaćeg proizvoda. Od ukupnog iznosa izdataka za obrazovne ustanove, javni izdaci bili su 88,8 posto, privatni izdaci 10,4 posto, a 0,8 posto bila su sredstva iz inozemstva. U strukturi ukupnih izdataka za obrazovne ustanove, izdaci za predškolsko obrazovanje sudjelovali su sa 7,8 posto, osnovno obrazovanje 49,0 posto, srednje obrazovanje 21,6 posto i visoko obrazovanje 21,5 posto, stoji u priopćenju.

Totalna katastrofa

Usporedbe radi, udio BDP-a koji europske zemlje ulažu u obrazovanje – od predškolskog do visokog –u prosjeku iznosi 4,66 posto. Dakle, naša zemlja u obrazovanje ulaže i veći dio BDP-a nego razvijene države zapadne Europe, u kojima su razine znanja i sposobnosti djece nemjerljivo veća nego u BiH. Je li možda ovo zvono za uzbunu u BiH? Hoće li se sada itko zapitati gdje ide sav taj novac kada već nije za obrazovanje i usavršavanje naše djece? 

Političari su svakako najodgovorniji jer svojim primjerom mlađim generacijama pokazuju kako je uspjeh obrnuto proporcionalan razini obrazovanja, znanja, sposobnosti, vještima i poštenja, ali hoće li netko napokon povući i pitanje odgovornosti prosvjetnog kadra? Tko su ljudi koji vode brigu o obrazovanju djece u osnovnim i srednjim školama, te fakultetima? Kako je moguće da imaju toliki novac na raspolaganju, a rezultati ne da su loši nego totalna katastrofa?