Piše: V.S.Herceg

Nakon očajničke utrke za pronalaskom cjepiva protiv korona virusa, uslijedila je nova - utrka za dovoljnim dozama cjepiva. No, dok Europa ima problem as nabavkom cjepiva iako je utrošila milijarde za njegovo istraživanje i pronalazak, Rusija i Kina djeluju puno brže i isporučuju željena cjepiva. Za mnoge to ima političku konotaciju i utrku za političkim utjecajem, posebno nad zemljama Balkana te postaje "alat" u borbi sa Bruxellesom.

U RS-u i ŽZH-u kupuju rusko cjepivo

Rusko cjepivo 'Sputnik V' protiv korona virusa, a namijenjeno Republici Srpskoj, jučer je stiglo na sarajevsku zračnu luku. Ovo cjepivo mora dobiti odobrenje Agencije za lijekove BiH za uporabu, a stigla je manja količina, za cijepljenje tek tisuću osoba. Druga, veća količina cjepiva, koju je RS kupuje od Rusije, očekuje se u drugoj polovici veljače. Srpski član predsjedništva Bih i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, već u nekoliko navrata naglasio je kako će RS koristiti samo cjepivo iz Rusije.

Dodik je prije nekoliko dana rekao kako očekuje 100 tisuća doza ruskog cjepiva iz Rusije za RS te da će cijepljenje biti besplatno, no on nije propustio, ipak opravdano, kritizirati EU:"Najava koju dobivamo iz EU da će zatvoriti tržište cjepiva nije optimistična. EU se ne snalazi ni u pogledu cjepiva, što može biti ozbiljan problem kada je riječ o povjerenju. Ostaje ključno pitanje borbe protiv epidemije. Spreman sam pomoći FBiH ukoliko postoji spremnost za nabavku cjepiva iz Rusije, ali se ne želim nametati".

Isporuka cjepiva za BiH, a putem COVAX mehanizma (Mehanizam za globalni pristup cjepivu za sprječavanje širenja COVID-19), stiže sredinom veljače. No to je daleko od dovoljnih doza - Broj doza cjepiva njemačko-američkog proizvođača Biontech-Pfizer koje će BiH primiti sredinom veljače iznosi 23.400 doza, dok broj doza cjepiva sa Oxforda AstraZeneca/SKBIO koje će BiH primiti sredinom ili krajem veljače, iznosi od 153.600 do 259.200 doza.

Jedna od velikih zanimljivosti je i to što su iz Zavoda za javno zdravstvo Županije zapadnohercegovačke (ŽZH) najavili nabavku ruskog cjepiva 'Sputnjik V', koje će građani  plaćati, a samu uslugu cijepljenja ne. S obzirom na probleme koje EU proživljava s nabavkom rezerviranog cjepiva od proizvođača AstraZeneca koji su prolongirali rok isporuke cjepiva - više je nego jasno da je cjepivo postalo jedno od najtraženijih roba suvremenog svijeta koje određuje ne samo rok trajanja pandemije, broj oboljelih i preminulih nego i ponovno pokretanje ekonomije.

Međutim, kako se i očekivalo, cjepivo je postalo središte geo-političkih konotacija i sredstvo za jačanje političkog utjecaja, a njegovo porijeklo često preuzima primat informacijama o njegovoj učinkovitosti.

"Titova 'klackalica' politika – Beogradu se velikodušno laska"

Prema službenim podacima na koje se pozivaju zdravstveni dužnosnici, s više od 60.000 cijepljenih na milijun stanovnika Srbija je trenutačno druga europska zemlja, nakon Velike Britanije koja ima nešto više od 116.000 cijepljenih na milijun stanovnika. Stopa procijepljenosti u Velikoj Britaniji je 11,67 posto, a u Srbiji 6,01 posto.

Od početka imunizacije 24. prosinca 2020. u Srbiji je cijepljeno preko 420.000 građana, što je stavlja na drugo mjesto u Europi po udjelu cijepljenih u odnosu na broj stanovnika. U imunizaciji prevladava rusko cjepivo 'Sputnjik V', a Beograd očekuje još 9.600 doza Pfizera, kojim je u prosincu 2020. i započeto cijepljenje. U tijeku je i masovna imunizacija kineskim cjepivom Sinopharm, koje Srbija koristi uz Pfizer/BioNTech, te ruski 'Sputnjik V'. Srbija očekuje i će dio cjepiva dobiti iz programa COVAX. No to još uvijek nije dostatno velikim potrebama te očekuju i milijun doza cjepiva iz Kine.

Masovno cijepljenje u Srbiji privuklo je pozornost medija

Tako švicarski Neue zürcher zeitung piše: "Jeste li za srp i čekić ili za zvijezde i pruge? To se pitanje postavljalo ljudima u Srbiji tijekom hladnog rata. Danas se ideološki sukob odvija između Pfizer i Sputnjika V – cjepiva iz SAD-a i iz Rusije. Čak i kada je riječ o cjepivu, Srbija njeguje tradiciju jugoslovenske "klackalica"- politike pod Titom: malo se osloni na SAD, pa onda opet na Rusiju. I tada, kao i sada, režimu je bio potreban novac. ali on također želi i određeni stupanj neovisnosti, ne želi da ga u potpunosti vodi Moskva. Istovremeno, Zapad je zabrinut zbog utjecaja Rusije i Kine, i želi za sebe vezati države na Balkanu, koje nisu članice EU. To je vrlo ugodna situacija za Srbiju. Beogradu se velikodušno laska sa svih strana."

"Peking razmišlja dugoročno"

Miodrag Šorić, šef korespondentske službe njemačke medijske agencije Deutsche Welle u svom komentaru na ovu temu, između ostaloga, piše:"

"Na Zapadu cjepivo iz Kine i Rusije do sada nije odobreno. Teško je podnosiva činjenica da u EU i SAD postoje žestoki problemi s proizvodnjom cjepiva. To će koštati ljudskih života. Zato vlasti, uključujući i onu u Njemačkoj, s pravom stoje pod pritiskom građana. Pa ipak: solidarnost u okviru EU se ne dovodi u pitanje. Njemačka kao najveća i najbogatija zemlja Unije, ne inzistira na ubrzanju procesa cijepljenja za svoje stanovnike nauštrb malih u EU. Srbija nije članica EU, a ipak je Bruxelles uplatio milijune eura pomoći balkanskim zemljama u pandemiji. To se u Beogradu ovih dana ignorira. Jer, isporukom cjepiva, Kina istovremeno jača režim u Beogradu. Samo vrlo naivni bi mogli pomisliti da isporuke stižu iz čisto humanitarnih razloga ili kao isprika jer je virus krenuo iz Kine".

Nadalje, Šorić navodi da "Peking razmišlja dugoročno". "Ako ima poteškoća s kupnjom važnih poduzeća u Njemačkoj, SAD ili Velikoj Britaniji, u zemljama poput Srbije ili Mađarske to se može pazariti jeftino. Tako Peking stvara ekonomske i političke ovisnosti. Po tom šablonu Kina već dugo nastupa u Africi i Latinskoj Americi", piše šef korespondentske službe DW-a.

Na koncu od zaključuje: "Mora se kritizirati što slobodni svijet na to gleda nijemo i ravnodušno. Reputacija komunističkog vodstva u Pekingu jako raste na Balkanu, u Mađarskoj i drugdje. Umjesto obećanja, Peking jednostavno isporučuje cjepivo. Strateška je pogreška Zapada je da se Zapadni Balkan prepusti rastućem kineskom i ruskom utjecaju. EU bi barem Crnu Goru trebala ubrzano primiti u članstvo".