Broj turista na Kubi pao je za 62 posto u prvih sedam mjeseci 2026. godine u usporedbi s istim razdobljem lani. Otok je posjetilo samo 419.000 ljudi, dok ih je prošle godine bilo 1,1 milijun. Ovaj drastičan pad u ključnom gospodarskom sektoru rezultat je pojačanog američkog pritiska, koji uključuje i ograničavanje dopreme nafte i drugih energenata na Kubu, piše AP.

Službeni podaci koje je jučer objavio Nacionalni ured za statistiku i informacije (ONEI) samo potvrđuju stanje vidljivo na terenu. Turistička odredišta su prazna, a hoteli, hosteli i privatni smještaji uglavnom su zatvoreni. Strani posjetitelji rijetkost su na plažama, u trgovinama i na poznatim turističkim lokacijama.

Turizam je za Kubu posljednjih tridesetak godina bio glavni pokretač gospodarstva. Vlasti su potvrdile da su godišnji prihodi od turizma dosezali tri milijarde dolara. Primjerice, 2019. godine otok je posjetilo oko 4,3 milijuna turista.

Posljedice američkih sankcija
Kriza je eskalirala u siječnju kada je američki predsjednik Donald Trump uveo radikalan energetski embargo s ciljem da Kubu prisili na promjenu političkog i ekonomskog modela. Time je dodatno produbljena postojeća kriza, uzrokovana ranijim američkim sankcijama i neuspjehom domaće financijske reforme koja je potaknula inflaciju.

Američko Ministarstvo vanjskih poslova je između svibnja i srpnja objavilo nove sankcije koje su ciljale izravno turističku industriju. Mjere su obuhvatile zamrzavanje računa i zabranu poslovanja unutar američkog financijskog sustava. Zbog toga su hotelski lanci poput Meliáe, Iberostara i Royaltona, koji su na Kubi poslovali od devedesetih, raskinuli sve ugovore.

Ukinuta je i mogućnost korištenja platnih sustava Visa i Mastercard. Velike zrakoplovne kompanije, uključujući World2Fly, Air France, Turkish Airlines i Iberiju, ranije su obustavile letove jer je kubanska vlada objavila da zrakoplovi više ne mogu nabavljati gorivo na otoku, piše index.