Izrael možda krši ljudska prava u Gazi, zaključak je izvještaja EU-a. Unija bi mogla suspendirati trgovinski sporazum s Izraelom, ali to neće učiniti. Kratkotrajno zaoštravanje odnosa nestalo je nakon tenzija s Iranom.

Nakon izvješća Europske unije u kojem se osuđuje stanje ljudskih prava u Pojasu Gaze, španjolski premijer Pedro Sanchez oštro je kritizirao svoje kolege zbog toga što nisu poduzeli mjere za suspenziju trgovinskog sporazuma s Izraelom, unatoč onome što je Sanchez nazvao "katastrofalnom situacijom genocida".

Više od 55.000 Palestinaca ubijeno je u enklavi tijekom više od 18 mjeseci izraelskog bombardiranja, prema podacima vlasti u Gazi. Izrael oštro negira optužbe za genocid, tvrdeći da je u ratu s vladajućom militantnom islamističkom skupinom Hamas, nakon masovnog terorističkog napada na izraelski teritorij 2023. godine.

U izvješću predočenom državama članicama prošlog tjedna, sastavljenom na temelju nalaza i tvrdnji glavnih međunarodnih tijela, Europska služba za vanjsko djelovanje pronašla je „naznake” da Izrael krši svoju obvezu poštivanja ljudskih prava.

U dokumentu koji nije javno objavljen, ali je dostupan Deutsche Welleu, ukazuje se na moguće neselektivne napade koji pogađaju civilno stanovništvo, a kao potencijalna kršenja ljudskih prava navode se izraelska blokada hrane i lijekova te napadi na medicinske ustanove. „Postoje naznake da je Izrael prekršio svoje obveze u vezi s ljudskim pravima”, zaključuje se u izvješću.

Dolazeći na summit Europske unije u Bruxellesu u četvrtak, španjolski premijer Sanchez rekao je da je „više nego očito da Izrael krši članak 2. sporazuma EU-Izrael".

„Imali smo 18 paketa sankcija protiv Rusije zbog njezine agresije (u Ukrajini), a Europa, sa svojim dvostrukim standardima, nije sposobna suspendirati sporazum o pridruživanju”, rekao je Sanchez.

Suspenzija „ne dolazi u obzir”
Španjolska i Irska su izolirane među 27 članica EU-a i jedine otvoreno pozivaju na potpunu suspenziju sporazuma, što je potez koji bi zahtijevao jednoglasnu odluku, pa za to nikada nije postojala stvarna mogućnost. Grčka, Njemačka, Mađarska, Austrija i Bugarska ostaju bliski saveznici Izraela.

Berlin je posebno jasno izrazio svoje stavove, a kancelar Friedrich Merz opisao je taj potez kao nešto što „ne dolazi u obzir s ovom saveznom (njemačkom) vladom”.

To bi bio veliki gospodarski problem, osobito za Izrael, koji trećinu robe kupuje od EU-a. Sporazum, koji je na snazi od 2000. godine, pokriva sve – od trgovinskih odnosa dviju strana (vrijednih 50 milijardi dolara godišnje samo za robu) do političkog dijaloga i suradnje u istraživanju i tehnologiji.

Druga mogućnost, koja zahtijeva samo kvalificiranu većinu, odnosno glasove 15 od 27 članica Unije, bila bi djelomična suspenzija sporazuma, primjerice njegovih odredbi o slobodnoj trgovini ili isključivanje Izraela iz EU-programa „Horizon” za financiranje istraživanja. No, više diplomatskih izvora izjavilo je za DW da ni za to nema dovoljno glasova „za”.

Kaja Kallas: Cilj nije „kazniti Izrael”
Ranije ovog tjedna šefica europske diplomacije Kaja Kallas službeno je dostavila dokument državama članicama, već tada jasno dajući do znanja da neće biti neposredne reakcije.

„On nije namijenjen kažnjavanju Izraela, već pokretanju konkretnih poboljšanja za život ljudi u Gazi”, rekla je u ponedjeljak. „Ako se situacija ne poboljša, tada možemo razgovarati o daljnjim mjerama i vratiti se na ovo u srpnju.”

Ovog četvrtka (26. lipnja) čelnici EU-a su u svojoj zajedničkoj izjavi sa summita naveli samo da su „primili na znanje” izvješće, ne spominjući moguća kršenja prava. Također su rekli da bi ministri trebali ponovno razmotriti tu temu sljedećeg mjeseca. Istodobno, svih 27 čelnika osudilo je „tešku humanitarnu situaciju u Pojasu Gaze, neprihvatljiv broj civilnih žrtava i razinu gladi”.

„Nema teme u vanjskoj politici” koja izaziva više podjela
Španjolska je također pozvala na embargo EU-a na prodaju oružja Izraelu (Njemačka je jedan od glavnih dobavljača), kao i na dodatne sankcije. No, Berlin je nedavno potvrdio da će nastaviti prodavati oružje Izraelu i da bez sudjelovanja Njemačke taj potez ne bi imao velik utjecaj.

Nekoliko drugih zemalja, među kojima su Belgija, Francuska i Švedska, podržalo je uvođenje dodatnih sankcija Unije Izraelu – ali i one zahtijevaju jednoglasnost.

Podržavajući Sancheza, irski čelnik Michael Martin rekao je da će svojim kolegama na summitu poručiti da „narodi Europe smatraju neshvatljivim da Europa izgleda nije u poziciji izvršiti pritisak na Izrael”.

Prema riječima Lise Musiol iz istraživačkog centra za rješavanje sukoba Krizna grupa, maksimalni pritisak bi uključivao embargo na oružje, sankcije velikog opsega protiv članova izraelske vlade ili potpunu suspenziju Sporazuma o pridruživanju.

„No, gotovo nijedan europski čelnik ne spominje takve mjere”, navela je Musiol za DW u pisanoj izjavi. I dodala: „Vjerojatno ne postoji tema u vanjskoj politici unutar EU-a oko koje su države članice toliko podijeljene.”

Napetosti oko Irana vraćaju članice na stare pozicije
Prošlog mjeseca nakratko se činilo da Europska unija zaista kolektivno pooštrava svoj stav. Nizozemska je predložila reviziju Sporazuma o pridruživanju, a taj je potez 20. svibnja dobio zeleno svjetlo većine zemalja EU-a.

To se dogodilo ubrzo nakon što su Francuska, Velika Britanija i Kanada objavile rijetku zajedničku izjavu u kojoj osuđuju najnoviju izraelsku ofenzivu u Pojasu Gaze i u kojoj ograničavanje dostave pomoći opisuju kao „potpuno nerazmjerno” i kao moguće kršenje međunarodnog humanitarnog prava, piše DW.

Tada je doista postojao vidljiv osjećaj da bi se politika mogla promijeniti.

Čini se da je taj prozor sada zatvoren, kaže Musiol. „Čini se da su se, nakon nedavne eskalacije između Izraela i Irana, mnoge države članice vratile na svoje stare pozicije.”

„Ton su promijenile čak i one države članice koje su tradicionalno bile snažne pristaše Izraela, ali su počele biti otvorenije ili kritičnije, poput Njemačke ili Italije.”