Ako Bosna i Hercegovina do 30. juna ne dostavi Europskoj komisiji potpuni plan političkih, pravosudnih i ekonomskih reformi, više od stotinu miliona eura predviđenih za ovu zemlju bit će nakon toga preraspoređeno Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji ili Sjevernoj Makedoniji.

Europska povjerenica za proširenje Marta Kos poslala je 18. juna pismo Vijeću ministara BiH u kojem je upozorila da će Europska komisija za deset posto umanjiti iznos sredstava namijenjenih BiH već nakon samita lidera Zapadnog Balkana zakazanog za kraj mjeseca u Skopju.

I tu nije kraj.

Kos je upozorila da će se smanjenje sredstava za BiH i alociranje na druge zemlje "nastaviti progresivno i u fazama, čime se BiH suočava s potencijalnim gubitkom od 1,08 milijardi eura do 2027. godine", navodi se u pismu u koje je Radio Slobodna Evropa imao uvid.

Iz Europske komisije nije odgovoreno na upit RSE o tome da li će dio novca za BiH biti prebačen zemljama regije.

Vijeće ministara BiH je na hitno sazvanoj sjednici 27. juna usvojilo Nacrt plana reformi, ali njega još moraju usuglasiti nadležna ministarstva na svim nivoima kako bi na koncu bio finaliziran.

Nakon toga, prijedlog BiH mora prihvatiti i Evropska komisija. Prethodni plan nije bio usuglašen unutar BiH, Krišto ga je ipak poslala, a Brisel ga je na koncu odbacio kao nepotpunog.

Među uvjetima o kojima nema konsenzusa u BiH je naprimjer uvođenje viza državljanima Rusije, Kine i Turske, poskupljenje struje za domaćinstva ili da biroi za zapošljavanje ne plaćaju zdravstveno osiguranje nezaposlenima.

Europska unija je pokrenula Plan rasta za Zapadni Balkan, nudeći šest milijardi eura bespovratnih sredstava i jeftinih kredita kako bi pomogla regiji da unaprijedi ekonomije, izgradi infrastrukturu i približi ih punopravnom članstvu.

Za Bosnu i Hercegovinu to bi značilo nešto više od milijardu eura za infrastrukturne i energetske projekte.

Sredstva se isplaćuju u tranšama dva puta godišnje, ali tek nakon što Europska komisija potvrdi da je zemlja ispunila obećane reforme i uvjete.

To uključuje makroekonomsku stabilnost, dobro upravljanje javnim financijama i poštivanje vladavine prava.

Ako uvjeti nisu ispunjeni, Europska komisija je jasno navela da može zadržati ili preraspodijeliti sredstva drugim zemljama.

Zašto su propali pregovori BiH i EU?
Devetnaest mjeseci su se predstavnici dva entiteta i deset kantona sporili oko dvije točke – poštivanja odluka Ustavnog suda BiH i njegove moguće reforme te načinu odlučivanja u vijeću koje ocjenjuje zakonitost dodjeljivanja državne pomoći.

"Mi smatramo da su te dvije reforme ključne i one su ostale neusaglašene. Predsjedavajuća [Vijeća ministara BiH Borjana Krišto] je pitala da li podržavamo da se takav neusuglašen tekst pošalje na odlučivanje i mi smo dali suglasnost", kazao je 27. juna za Radio Slobodna Evropa Nezir Pivić, premijer Zeničko-dobojskog kantona.

On je član radne grupe koja je od imenovanja 27. oktobra 2023. godine pokušavala dogovoriti plan reformi.

Pivić i još četiri kantonalna premijera iz Stranke demokratske akcije, koja je opozicija u državnoj vlasti, smatraju da je plan reformi trebalo uraditi Vijeće ministara BiH, bez uključivanja nižih nivoa vlasti.

Međutim, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH je u radnu grupu uključila i entitete i kantone.

Predstavnici iz entiteta Republika Srpska insistirali su na mehanizmu koordinacije gdje se po pitanjima Europske unije mora postići konsenzus svih nivoa vlasti koji imaju različite ustavne nadležnosti. Državni nivo, naprimjer, nema ovlasti u obrazovanju i socijalnoj politici ili ekonomskim pitanjima.

Nakon što nisu usuglasili plan reformi, Krišto je nepotpunu listu dostavila Europskoj komisiji u septembru 2024. godine, ali su je u Briselu odbacili, jer nije ispunjavala sve preporuke i kriterije.

Međutim, dok su se domaći političari sporili u javnosti oko ove dvije točke, Europska komisija je insistirala i na nekoliko o kojima, također, nema suglasja unutar BiH.

Od BiH se traži da uskladi svoj bezvizni režim sa EU i uvede vize za najmanje sedam zemalja.

Bošnjački predstavnici u vladi protive se uvođenju viza građanima Turske, srpski se protive uvođenja viza Kinezima i Rusima, a na spisku su i Saudijska Arabija, Azerbejdžan, Oman ili Katar.

Također se traži da Republika Srpska ponovno dekriminalizira klevetu, kao i da se povuku tzv. zakoni o stranim agentima i slične inicijative koje je ovaj entitet poduzeo prethodnih mjeseci koje je poništio Ustavni sud BiH.

Od ekonomskih reformi koje zahtijeva EU tu je, naprimjer, povećanje cijena struje za domaćinstva, prema dokumentu u koji je RSE imao uvid. One su trenutno ispod tržišnih i dio su mjera kojima vlasti čuvaju socijalni mir, posebno uzimajući u obzir niske plaće i penzije te visoku nezaposlenost.

Trenutno uredi za zapošljavanje u zemlji plaćaju zdravstveno osiguranje nezaposlenima, dok EU traži da se ta dva pitanja razdvoje i da ti uredi prvenstveno rade posao zbog kojeg su osnovani.

Od BiH se traži i da se obveže da će zakonski riješiti pitanje prikupljanja TV takse i financiranja državne televizije koja se godinama suočava s tim problemom zbog odbijanja vlasti i emitera iz entiteta Republika Srpska da se to pitanje uredi.

Osim plana reformi, BiH mora imenovati i glavnog pregovarača s EU-om te nacionalnog koordinatora za IPA pretpristupne fondove.

Jedan od uvjeta je i novi zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, tijelu koje imenuje sve nositelje pravosudnih funkcija.

Što BiH želi graditi EU novcem?
Bosna i Hercegovina je predložila desetke projekata, uključujući tunel Prenj na Koridoru Vc vrijedan pola milijarde eura, dionice te autoceste, obilaznicu oko Banje Luke i rekonstruirati željeznice.

Predložila je i projekte iz energetskog sektora i "zelene tranzicije", od proširenja mreže za distribuciju električne energije preko obnove hidroelektrana do izgradnje novih postrojenja.

Bez sredstava EU, ovi projekti su neizvjesni, a BiH ostaje ovisiti o više od pola stoljeća starim termoelektranama i plinu koji uvozi isključivo iz Rusije.

Drugim zemljama već uplaćeni deseci miliona eura
Planovi reformi drugih zemalja Zapadnog Balkana su prihvaćeni prošle godine i one su već primile dio sredstava.

Albaniji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji je od marta do jula uplaćeno oko 254,6 miliona eura.

Otprilike polovica izravno je uplaćena u budžete, a ostatak u poseban EU fond iz kojeg se financiraju infrastrukturni projekti.

Osim BiH, Europska komisija čeka i Kosovo da ispuni proceduralne uvjete, uključujući ratifikaciju dva sporazuma o samom instrumentu pomoći EU te sporazum o zajmu.

Ako 22 premijera i ministra u BiH uskoro ne postignu dogovor, više novca za ceste, pruge, elektrane i radna mjesta otići će njezinim susjedima.