Europa pokazala otpornost, ali dugotrajne posljedice sve su vidljivije

Europa kao supersila
Europa je uspješno prebrodila niz velikih šokova posljednjih godina, no dugoročna šteta sada počinje dolaziti na naplatu.
Prema novom izvješću Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), gospodarski zamah postupno slabi i vraća se prema prosječnim srednjoročnim stopama rasta.
U Izvješću o regionalnim gospodarskim izgledima, koje je predstavljeno na godišnjem zasjedanju MMF-a i Svjetske banke, navodi se da su pozitivni učinci ranijih poticaja izvozu već počeli slabjeti.
Rastuća važnost carina
MMF upozorava da carine ponovno postaju važan čimbenik europske trgovine, dok tržišta obveznica sve više ugrađuju u cijene rizike povezane s trajnom neizvjesnošću.
Produktivnost i dalje slaba točka
„Niže kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... i povećana javna potrošnja – uključujući izdvajanja za obranu – do sada nisu uspjele potaknuti privatnu potražnju. Jaz u produktivnosti u odnosu na Sjedinjene Države i dalje je velik te bi se mogao dodatno produbiti. Potreba za strukturnim reformama u europskim gospodarstvima ostaje nepromijenjena“, stoji u izvješću.
Unutarnje prijetnje europskoj integraciji
Prema MMF-u, sve izraženije fokusiranje na nacionalne interese, uz sporu provedbu odluka na razini Europske unije, prijeti usporavanjem daljnje integracije tržišta kapitala, rada i roba.
„Reforme rasta na nacionalnim razinama često nemaju dovoljno političke i društvene potpore. Ako se trenutačni trendovi nastave, javni dug država članica mogao bi do 2040. godine u prosjeku dosegnuti 130 posto BDP-a“, upozorava MMF.
Institucija poziva europske vlade da ostanu dosljedne u provođenju makroekonomskih politika, očuvanju stabilnosti cijena i fiskalnoj disciplini te da održe otvorenost trgovine.
Promjene su moguće – ali traže odlučnost
„S obzirom na rast troškova međunarodne razmjene, Europa bi trebala diversificirati svoje trgovinske odnose i ojačati multilateralnu suradnju. Ključ održivog dugoročnog rasta leži u provedbi nužnih strukturnih reformi – rješenja su poznata i dostupna, ali ih treba pretvoriti u konkretnu akciju“, poručuje MMF.
Na razini Europske unije, prioriteti bi trebali biti uklanjanje prepreka unutar jedinstvenog tržišta, poticanje ulaganja u inovativne i rizične projekte, jačanje europskih javnih dobara te bolje iskorištavanje prednosti gospodarske povezanosti, piše Financa.