Europsko dno: Prednjačimo po siromaštvu u Europi

21 Stu 2024


Europsko dno: Prednjačimo po siromaštvu u Europi
Uz četiri bivše sovjetske republike, Kosovo, Albaniju i Sjevernu Makedoniju

Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Gotovo svakog tjedna imamo domaće ili međunarodne statističke pokazatelje koji ukazuju na velike ekonomske probleme u Bosni i Hercegovini. Gdje god da 'zagrebete' pojavi se novi problem, padovi i turbulencije za koje, očito, domaće vlasti ne mare previše. 

Kada sve to stavite u korelaciju s ogromnim demografski problemima (a ovo je je itekako povezano) jasno je zbog čega je BiH jedna od posljednjih crnih rupa Europe. Nažalost po nas, stanje je vrlo slično posljednjih tridesetak godina bez bilo kakvih znakova optimizma. S razvijenim europskim državama se možemo nositi samo u slučaju tektonskih globalnih poremećaja i sukoba, a i tada je pitanje bi ih varem počeli sustizati. 

Statistički pokazatelji

Brojna su istraživanja koja pokazuju da smo samo europsko dno bez nekih jasnijih pokazatelja da u zemlji stvari idu na bolje. Prema nekima smo druga najsiromašnija država Europe (kupovna moć), prema nekima treća, četvrta, peta… 

Ovismo koji se parametar gleda tako BiH 'šeta' po listama, ali je tragično da niti po jednoj nismo ispali iz top 8 najsiromašnijih država Starog kontinenta. 

Portal Star Statistics, koji svoje liste temelji na analizama i podacima Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke, Eurostata i izvoda iz CIA Factbook-a, objavio je podatke prema godišnjem bruto društvenom proizvodu po glavi stanovnika. 

Prema njihovim izračunima, najsiromašnija europska država je Moldavija, a njen godišnji BDP po glavi stanovnika je 4.500 dolara. Slijedi Ukrajina sa isto toliko, Kosovo sa 4.700 dolara, Armenija sa 5.300 dolara, Albanija sa 5.500 dolara, Sjeverna Makedonija sa 6.100 dolara, te Gruzija sa 6.200 dolara. 

A nakon njih, na osmom mjestu nalazi se BiH. Godišnji BDP po glavi stanovnika u našoj zemlji iznosi 6.300 dolara. 

Iza nas je Srbija, a svaki njen žitelj ostvari 7.500 dolara godišnje. Crna Gora je na desetom mjestu sa osam tisuća dolara. 

Hrvatska je na 19. mjestu sa 16.800 dolara BDP-a po glavi stanovnika, a Slovenija 26. sa 24.500 dolara.

Uz ekonomsku propast ide i demografski kolaps

Sve ono nije ništa novo, nego samo nastavak drugih vrlo sličnih pokazatelja. A stavi se svakako ne mogu mijenjati same od sebe, nego uz ogromna trud domaćih vlasti, reforme i u brojnim područjima radikalan zaokret u odnosu na sve što smo imali do sada. 

Kako se to sasvim sigurno neće dogoditi sa aktualnim vlastima, nema sumnje da ćemo samo europsko dno čvrsto držati i u godinama koje nam slijede. Uz ekonomsku propast ide i demografski kolaps pa ćemo tako ubrzano idemo ka tome da država ostane prazna i ekonomski opustošena. 

Politika


MILORAD DODIK

Dodik pozvao sve da na ulici napadnu zastupnika oporbe ako ga vide

Nakon što je parlament Republike Srpske usvojio odluku o raspisivanju referenduma na kojemu bi se...

7 h 56 min

NSRS

Republika Srpska ide na referendum

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je izmjene Zakona o referendumu.Prema tim izmjenama, ...

10 h 29 min

Dodik se poigrava sa sudbinom RS-a i njezinih stanovnika

Najugledniji pravni stručnjaci i u Republici Srpskoj ne dvoje, Milorad Dodik  od 12. lipnja,...

22 Kol 2025

Postavke kolačića

Ova web stranica koristi kolačiće zbog poboljšanja vašeg iskustva korištenja stranice. Od ovih kolačića, oni karakterizirani kao nužni se spremaju u vaš Internet preglednik pošto su ključni za korištenje osnovnih funkcionalnosti stranice. Koristimo i kolačiće trećih strana koji nam pomažu kod analize i razumijevanja načina na koji koristite naše stranice. Ovi kolačići će biti pohranjeni u vašem Internet pregledniku samo s vašom dozvolom. Također, imate mogućnost onemogućavanja korištenja ovih kolačića. Onemogućavanje ovih kolačića može utjecati na iskustvo korištenja naših stranica.

Uvijek omogućeno

Nužni kolačići su potrebni kako bi stranica mogla normalno funkcionirati. Ovi anonimni kolačići osiguravaju osnovnu funkcionalnost i sigurnosne značajke stranice.

Funkcionalni kolačići pomažu u korištenju određenih funkcija stranice kao što su dijeljenje sadržaja stranica na društvenim mrežama, prikupljanje povratnih informacija i ostalih funkcija trećih strana.

Kolačići performansi se koriste za razumijevanje i analizu indeksa performansi stranice što pomaže kod pružanja boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.

Analitički kolačići se koriste kako bi razumjeli interakciju posjetitelja sa stranicama. Ovi kolačići pružaju informacije za mjerenje broja posjetitelja, izvora prometa stranice

Ostali nekategorizirani kolačići su kolačići koji se trenutno analiziraju i još im nije dodijeljena kategorija.

Marketinški kolačići se koriste kako bi se posjetiteljima pružili relevantni oglasi i marketinške kampanje. Ovi kolačići prate posjetitelje web stranica i prikupljaju informacije kako bi pružili prilagođene oglase.