Gdje je otišlo 10 milijuna maraka i zašto razvoj stoji?
Džindić otvorio niz pitanja o Terminalima FBiH
Bivši federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić (SBB) optužio je aktualno rukovodstvo Operatora – Terminali FBiH za loše upravljanje poduzećem, tvrdeći da su zaustavljeni razvojni projekti, povećani troškovi i otvorena brojna pitanja o financijskom poslovanju. Prema njegovim riječima, prekretnica se dogodila nakon promjene vlasti.
'Operator – Terminali Federacije BiH od 2015. do 2023. poslovali su stabilno i ostvarivali pozitivne financijske rezultate. Nakon promjene vlasti, već 2024. godine Društvo bilježi gubitak', navodi on. Džindić osporava i način na koji je iskazana dobit za 2025., navodeći da su pojedini članovi nadzornih tijela upozoravali na moguće nepravilnosti. 'Iako je u 2025. iskazana dobit, otvorena su ozbiljna pitanja o načinu njenog evidentiranja. Pojedini članovi Nadzornog odbora i Odbora za reviziju upozoravali su da priznavanje prihoda nije u skladu s računovodstvenim standardima – u suprotnosti sa zakonom. Umjesto stručne rasprave, oni su smijenjeni, a Upravi su odobrene novčane nagrade', kaže Džindić. Govoreći o investicijama, tvrdi da su ključni projekti praktično zaustavljeni. 'Izgradnja terminala u Bihaću praktično je obustavljena, dok izvođači najavljuju sudske postupke, a otvorena su pitanja zakonitosti pojedinih odluka i utroška sredstava', naglašava. Podsjetio je i na terminale u Živinicama i Blažuju. 'Prethodna uprava završila je terminale u Živinicama i Blažuju, kapaciteta oko 50 milijuna litara, ali oni ni danas nisu u punoj funkciji niti donose dodatne prihode kroz iznajmljivanje skladišta', upozorava. Na kraju je ustvrdio da je broj zaposlenih povećan sa 88 na 133 te postavio niz pitanja koja se, kako navodi, zahtijevaju odgovore: 'Zašto su zaustavljeni razvojni projekti? Zašto rastu troškovi? Zašto novi terminali nisu stavljeni u punu funkciju i gdje su rezultati koji bi trebali jačati energetsku sigurnost FBiH? Ko snosi odgovornost za višegodišnje kašnjenje projekta? Kako je utrošeno gotovo 10 milijuna maraka za svega 25 posto izvedenih radova? Hoće li završetak projekta zahtijevati dodatna sredstva iz proračuna? Je su li produljenja ugovora i vođenje projekta bili u skladu sa zakonom i pravilima javnih nabavki? Hoće li nadležne institucije provesti neovisnu reviziju i utvrditi odgovornost svih sudionika u ovom projektu?'