Emisije ugljičnog dioksida koje globalno proizvodi energetski sektor dosegnule su povijesni rekord u 2024. godini, i to već četvrtu godinu zaredom, budući da uporaba fosilnih goriva i dalje raste – unatoč rekordnim razinama proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Pokazuju to podaci iz godišnjeg statističkog izvješća koje je u četvrtak objavio londonski Institut za energetiku (Energy Institute, EI).

Izvješće otkriva kako svjetsko gospodarstvo i dalje teško napušta ovisnost o fosilnim gorivima, osobito u svjetlu geopolitičkih previranja poput rata u Ukrajini, koji je izmijenio globalne tokove nafte i plina, te sve češćih sigurnosnih prijetnji iz regije Bliskog istoka.

Godina 2024. bila je ujedno i najtoplija u povijesti mjerenja – globalne temperature prvi su put premašile 1,5 °C iznad predindustrijske razine.

Ukupna svjetska opskrba energijom porasla je za 2 %, a proizvodnja je rasla kod svih glavnih izvora: nafte, plina, ugljena, nuklearne energije, hidroenergije i obnovljivih izvora – prvi put od 2006. godine. Ovaj rast rezultirao je povećanjem emisija CO₂ za oko 1 %, čime je postavljen novi rekord: 40,8 gigatona ekvivalenta ugljičnog dioksida, prenose Financije.

Među fosilnim gorivima, najveći porast zabilježen je kod prirodnog plina (+2,5 %), a slijede ugljen (+1,2 %) i nafta (manje od 1 %). Ugljen ostaje glavni izvor globalne energetske proizvodnje.

Obnovljivi izvori u porastu
Pozitivan pomak zabilježen je kod obnovljivih izvora – energija iz vjetra i sunca porasla je za 16% u odnosu na prethodnu godinu, čak devet puta brže od ukupnog rasta globalne potražnje za energijom.

Izvješće, koje je sada u nadležnosti Instituta za energetiku (EI), izrađeno je u suradnji s konzultantskim kućama KPMG i Kearney, nakon što je tu odgovornost prethodno nosio naftni div BP. Analitičari upozoravaju kako svijet još uvijek nije na pravom putu za ispunjenje cilja utrostručenja kapaciteta obnovljivih izvora do 2030. godine, unatoč dodavanju rekordnih količina novih kapaciteta.

„Prošla godina bila je još jedna prekretnica za globalnu energetiku, dodatno oblikovana rastućim geopolitičkim napetostima“, izjavio je Romain Debarre iz Kearneya. Wafa Jafri, partnerica u KPMG-u, istaknula je da je napredak prema ciljevima konferencije COP28 – uključujući i tranziciju s fosilnih goriva – zasad neujednačen i nedovoljan za postizanje globalno potrebnog tempa.

Na konferenciji COP28, održanoj 2023. u Dubaiju pod okriljem UN-a, brojne su zemlje potpisale sporazum o postupnom prijelazu s fosilnih goriva prema nultim emisijama do 2050. godine.

Što se tiče Europske unije, najnoviji podaci Eurostata pokazuju kako su emisije stakleničkih plinova u trećem kvartalu 2024. iznosile 767 milijuna tona CO₂ ekvivalenta – što predstavlja pad od 0,6 % u odnosu na isto razdoblje 2023. godine. Najveće smanjenje emisija zabilježile su Austrija (-7,8 %), Mađarska (-3,3 %) i Danska (-2,8 %).