Nakon porasta broja slučajeva leptospiroze u nekoliko sarajevskih naselja,  Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo (ZZJZKS) zatražio je proglašenje epidemije na ograničenom prostoru, ističući, pritom, da su za neredovnu deratizaciju – ključni faktor u širenju zaraze – odgovorni neuspješni tenderi za izbor izvođača.

Direktor Zavoda Zlatan Hamza danas je na pres-konferenciji  istakao  da su nadležne institucije već poduzele mjere kako bi se spriječilo dalje širenje zaraze i da se situacija kontinuirano prati i analizira. Apelovao je na građane da ostanu smireni te naglasio da se ne radi o pandemiji sličnoj onima koje su u prošlosti izazvale masovnu paniku, kao i da prate relevantne informacije.

"Poduzimamo sve potrebne korake, uključujući pojačanu dezinfekciju i kontrolu rizičnih područja. Saradnja građana je ključna u ovoj fazi", kazao je Hamza.

Aktivno je uključena i Kantonalna uprava za inspekcijske poslove (KUIP).

Doktorica Anisa Bajramović, rukovodilac Jedinice za epidemiologiju Zavoda, istakla je da se radi o urbanoj leptospirozi koja se ne ispituje klasičnim epidemiološkim putem, već na osnovu prijava iz zdravstvenih ustanova.

Prvi slučajevi registrovani su krajem aprila u Aerodromskom naselju, kada je grupa muškaraca prijavila simptome poput visoke temperature i malaksalosti.

"Već 29. aprila dobili smo poziv od doktorice iz Aerodromskog naselja. Prijavila je pojavu sličnih simptoma kod više muškaraca. Nakon toga smo obavijestili Infektivnu kliniku i zatražili laboratorijska testiranja", pojasnila je Bajramović, javlja FENA.

Prve laboratorijske potvrde o prisustvu leptospiroze stigle su 15. maja. Najveći broj oboljelih zabilježen je u naseljima Dobrinja i Aerodromsko naselje, ali su prijavljeni slučajevi i na Alipašinom Polju, Ilidži, u općini Centar i općini Hadžići.

Oboljeli, većinom muškarci između 25 i 29 godina, navodili su da su njihovi podrumi bili poplavljeni i da se osjetio neugodan miris, a u naseljima je primijećeno povećano prisustvo glodara.

"Pune dvije godine nije obavljena obavezna deratizacija u Kantonu Sarajevo i to je direktan uzrok trenutne situacije. Preventivni programi predviđaju dvije deratizacije godišnje – u proljeće i jesen – kako bi se broj glodara sveo na biološki prihvatljiv nivo", kazala je Bajramović.

Redovna deratizacija po pravilu se treba raditi dva puta godišnje, ali se 2022. godine i 2023. godine nije vršila deratizacija u  Kantonu Sarajevo.

Za neredovnu deratizaciju, kako navode iz  Zavoda za javno zdravstvo KS, odgovorni su neuspješni tenderi.

Naveli su i problem neredovnog odvoženja smeća i nesprovođenja deratizacije kanalizacijske mreže koja bi trebala da se provede uporedo sa sistemskom deratizacijom. 

Isključena je mogućnost da je gradski vodovod izvor zaraze, jer hlor koji se koristi uništava leptospiru.

"Pacijenti prolaze kroz dvije faze bolesti prva je blaža, dok se nakon poboljšanja simptomi vraćaju, često sa visokom temperaturom i glavoboljom", kazao je dr. Anes Jogunčić.

Leptospiroza je rijetka zarazna bolest koju uzrokuju bakterije iz roda Leptospira, a najčešće je prenose glodavci. Ljudi se mogu zaraziti direktnim kontaktom s mokraćom zaraženih životinja ili indirektno – putem kontaminirane vode, tla ili hrane.  Bakterija ulazi u tijelo kroz oštećenu kožu ili sluznice, a moguće je i zaražavanje pijenjem kontaminirane vode.

Kako je najavljeno, u narednom periodu planirano je pojačano nadgledanje svih javnih površina, stambenih objekata, pijaca i piljara, posebno u općini Novi Grad. Preporučeno je redovno odvoženje smeća, pranje ulica i tramvaja, košenje trave i poboljšanje higijene životnog prostora.

Proglašenje pandemije bi značilo da se aktiviraju svi resursi, da se uključi inspekcija i potrebno je odgovorno ponašanje građana.

Zdravstvene vlasti ističu da su mjere već u provedbi i da se u narednih 15 do 30 dana očekuju prvi efekti. Ključna preporuka građanima je održavanje lične i komunalne higijene te saradnja s nadležnim službama.