Gradovi u Njemačkoj koji su sjedišta autoindustrije tonu u depresiju

Američka autoindustrija
Njemačka automobilska industrija prolazi kroz najteže razdoblje u posljednjem desetljeć. Posljedice ne osjećaju samo kompanije poput BMW-a, Mercedesa, Volkswagena i Audija – već i gradovi u kojima imaju sjedište. Pad profita izravno se prelijeva na lokalne proračune koji su desetljećima živjeli od obilnih poreznih prihoda, procjenjuje Deutsche Welle (DW).
Gradovi poput Münchena (BMW), Stuttgarta (Mercedes, Porsche), Wolfsburga (Volkswagen) i Ingolstadta (Audi) i dalje su među najbogatijima u Njemačkoj, ali trend se brzo mijenja.
Prema najnovijem “Izvješću o općinskim financijama” Zaklade Bertelsmann, rastući troškovi i slabi rezultati automobilske industrije narušavaju stabilnost lokalnih financija.
“Iz automobilske industrije možete čuti samo loše vijesti”, upozorava René Geißler, profesor na Tehničkom sveučilištu u Wildauu. “I sve općine u kojima se nalaze njihovi pogoni to vrlo brzo osjete u svojim blagajnama.”
Stuttgart pod pritiskom: manjak od 800 milijuna eura
Čak i iznimno bogati Stuttgart, dom Mercedesa, Porschea, Boscha i Mahlea, ima ozbiljan deficit. U proračunu za 2026.–2027. nedostaje gotovo 800 milijuna eura, iako je grad već uveo mjere štednje. Gradonačelnik Frank Nopper opisuje situaciju kao “kontrolirano, ali primjetno kočenje”.
Samo u 2023. Stuttgart je od poreza na dobit poduzeća primio 1,6 milijardi eura, dok u 2025. očekuje samo 850 milijuna. “Kao što smo prije profitirali od industrije, sada nas njezin pad izravno pogađa”, navodi gradska uprava.
Mala općina Weissach, sjedište razvojnog centra Porschea, pretrpjela je posebno težak udarac. Očekivanih 65 milijuna eura prihoda od poreza na dobit smanjeno je na samo 3 milijuna.
Slično je i u Sindelfingenu, blisko povezanom s Mercedesom, gdje su prihodi pali za četvrtinu – na 148 milijuna eura.
U Wolfsburgu, simbolu Volkswagena, situacija je također ozbiljna: porezni prihodi pali su za 40% u 2024. godini, a trend se nastavlja. Grad je već najavio mjere štednje i planira uštedjeti najmanje 5 milijuna eura, uglavnom na materijalnim troškovima i zaposlenicima.
“Zlatne rezerve” potrošene, zaduženost do 2029.
Do 2014. Wolfsburg je bio primjer financijskog zdravlja – bez dugova, s velikim rezervama. No, nakon skandala s dizelskim motorima 2015. godine, grad je izgubio izdašne prihode od Volkswagena.
Danas su rezerve potrošene, a do 2029. Wolfsburg će se morati zadužiti za oko 455 milijuna eura, upozorava gradonačelnik Michael Kern, koji situaciju opisuje kao “dramatičnu i povijesno tešku”.
Bavarski glavni grad i sjedište BMW-a zabilježili su pad prihoda za 159 milijuna eura u odnosu na plan, ali i dalje imaju solidnu bazu zahvaljujući tvrtkama poput Siemensa, Allianza i Munich Rea.
Unatoč padu, grad očekuje 3,6 milijardi eura prihoda – što ga čini otpornijim od ostalih automobilskih središta.
Rüsselsheim i Zwickau: simboli pada
Rüsselsheim, nekada ponosni dom Opela, sada sve dublje pada u krizu – proračunski deficit iznosi 85 milijuna eura, a od 30 000 radnika ostalo je samo 8300, piše financa.
Slično je i u Zwickauu, Volkswagenovom centru za električna vozila, gdje su prihodi pali za 20 milijuna eura u odnosu na prošlu godinu. Geißler zaključuje da su automobilski gradovi “razmaženi visokim standardima”.
“Kad dođe do pada, doživljavaju ga kao šok. Ali mnoge druge općine u Njemačkoj bile bi više nego sretne da imaju tako ‘loše’ prihode kao što ih danas imaju Ingolstadt ili Wolfsburg."