Piše: Dragan Bradvica

Vijeće Europske unije za vanjske poslove na prvoj ovogodišnjoj sjednici u nizu gorućih svjetskih problema (situacija u Rusiji, transatlantske veze, odnosi s Kinom…) raspravljalo je i situaciju u Bosni i Hercegovini uglavnom vezano za pandemiju i migrantsku krizu.

Sama ta činjenica govori kako je trenutno stanje u našoj zemlji zabrinjavajuće a uz nebrojene probleme posljednjih dana dodatno je šokantnim izjavama podgrijana politička situacija. Ekonomija nam grca u dubiozama, cjepiva još nema i tko zna kad će ih i biti, migrantska kriza čini se upravlja državom umjesto da je obrnuto ali to bh. političke lidere ne sprječava da se spuste na još nižu razinu od uobičajene i vrijeđaju koga stignu. S obzirom na sve to gotovo da nam je jedina nada da se nosimo s pandemijom i ubrzo dobijemo cjepiva ali i da napokon barem krenemo rješavati problem s migrantima pomoć međunarodnih prijatelja.

Migranti i cjepivo

Visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku EU JosepBorrell kazao je kako su razgovarali o situaciju u BiH s posebnim osvrtom na migrantsku krizu i situaciju da su migranti bili prisiljeni spavati na otvorenom i to na temperaturama manjim od nule iako postoje smještajni kapaciteti koji su potpuno uređeni i opremljeni sredstvima EU. Situacija je takva, kako nastavlja, jer lokalne vlasti ne dozvoljavaju pristup tim objektima.

Pri samom dolasku na sjednicu Vijeća, Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, jasno je ukazao na probleme u BiH.

- Raspravljat ćemo oko situacije s migrantskom krizom u BiH. Hrvatska je posebno zabrinuta zbog teške situacije u BiH vezane za migrantsku krizu koja traje već dulje vrijeme. BiH treba našu pomoć i podršku a fokus treba biti na poboljšanju zaštite granica jer se BiH ne može boriti s ovim problemom sama. Tu je naravno problem i s nefunkcionalnosti unutar same BiH i shodno tome ono što se treba raditi sljedećih mjeseci jeste reforma izbornog zakonodavstva, kazao je Grlić Radman.

Ostali ministri su se ponajviše dotaknuli pitanja nabavke cjepiva.

Bogdan Aurescu, ministar vanjskih poslova Rumunjske, jasno je kazao kako je vrlo važno osigurati cjepiva i za zemlje zapadnog Balkana i istočnog susjedstva jer Unija ne može biti sigurna i zdrava ako njeno susjedstvo nije također sigurno i zdravo.

Gabrielius Landsbergis, ministar vanjskih poslova Litve, također se slaže da je izuzetno važno poslati poruku zemljama zapadnog Balkana da je Unija uz njih i da će im pomagati kada je u pitanju i cijepljenje.

Klimatske promjene, sigurnost i obrana

Ovome dodajmo kako je Vijeće EU jučer usvojilo i zaključke o 'Klimi i energetskoj diplomaciji - postizanje vanjske dimenzije europskog zelenog sporazuma'. U svojim zaključcima Vijeće prepoznaje da su klimatske promjene egzistencijalna prijetnja čovječanstvu. Primjećuje da globalna klimatska akcija još uvijek zaostaje za onim što je potrebno za postizanje dugoročnih ciljeva Pariškog sporazuma i Agende za održivi razvoj 2030. godine.

- Vijeće priznaje da, iako Europa pokazuje vodstvo i daje primjer pojačavajući svoje domaće obveze, postoji hitna potreba za kolektivnom i odlučnom globalnom akcijom. Koherentno slijeđenje ciljeva vanjske politike presudno je za uspjeh 'Zelenog plana', navodi se. Pozvali su i sve strane da pojačaju ambiciju nacionalno utvrđenih doprinosa i da predstave dugoročne strategije razvoja s niskim emisijama uoči 26. Konferencije stranaka u Glasgowu u studenom 2021., istovremeno pozdravljajući i klimatsku neutralnost nedavne sredine stoljeća kao obveze o neutralnosti ugljika, posebno one koje su nedavno preuzele velike ekonomije. Vijeće također primjećuje unutarnju vezu između klimatskih promjena i sigurnosti i obrane, te potrebu za jačanjem i redovnim radom na klimatskoj i sigurnosnoj vezi, posebno kao podrška aktivnostima UN-a.

Naglašavaju da će EU, kao svoj primarni cilj, imati za cilj ubrzati globalnu energetsku tranziciju, promičući, između ostalog, energetsku učinkovitost i obnovljive tehnologije. Istodobno, EU-ova energetska diplomacija obeshrabrit će daljnja ulaganja u infrastrukturne projekte temeljene na fosilnim gorivima u trećim zemljama, osim ako nisu usklađeni s ambicioznim putem klimatske neutralnosti, te će podržati međunarodne napore na smanjenju utjecaja okoliša i stakleničkih plinova postojeća infrastruktura za fosilna goriva. Vijeće također poziva na postupno ukidanje nesmanjenog ugljena u proizvodnji energije i pokrenut će ili podržati pokretanje međunarodnih inicijativa za smanjenje emisija metana. Napominju kako da će energetska tranzicija, iako je presudna na putu prema klimatskoj neutralnosti, imati značajan utjecaj na društva, gospodarstva i geopolitiku na globalnoj razini. EU energetska diplomacija i dalje će igrati ključnu ulogu u održavanju i jačanju energetske sigurnosti i otpornosti EU-a i njegovih partnera.