Komentirajući kampanju za Opće izbore 2026. u BiH, koja je počela u petak, direktorica Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) BiH Leila Bičakčić ukazala je da je teško napraviti jasnu razliku između razdoblja prije te poslije formalnog početka kampanje, stoga što se politički život u BiH praktično neprestano odvija u izbornom ritmu. 

Gostujući na N1 televiziji, Bičakčić je precizirala da smo, zbog našeg izbornog sustava u kojem svake dvije godine imamo izbore, u načelu, stalno u nekoj fazi kampanje, bilo da je predizborna, izborna ili poslijeizborna, u kojoj se formira nove vlasti na nekoj od razina. Ona je podsjetila i da su početkom godine održani izbori za predsjednika RS-a, koji su dodatno održavali političku temperaturu. Ono što se promijenilo formalnim početkom kampanje, navodi Bičakčić, jest, prije svega, količina izbornih plakata, sudeći po kojima ona suštinski iskorak ne vidi. 

- Ništa posebno novo, rekla bih, ne vidimo u onome što su političke stranke nudile na prethodnim izborima, u onome što su radile do sada i narativu koji su do sada koristile. Dakle, sve već viđeno, analizira Bičakčić koja je, komentirajući izborne slogane i prve poruke kampanje, ocijenila da su pojedine stranke možda postale 'iskrenije' jer su iscrpile prostor za nova obećanja. 

- Možda su iscrpile sva moguća obećanja koja svakako nisu ispunjavali. Imali smo prošlog tjedna priliku od Istinomjera doznati koliko je zaista ispunjeno. To je toliko mali broj da ga se može nazvati statističkom greškom, navela je sugovornica N1 te dodala da problem nije samo u sloganima, već u činjenici da građanima još nisu ponuđeni konkretni politički programi niti su im predočena konkretna rješenja. Ona, umjesto toga, vidi nastavak zaoštravanja političkih i nacionalnih odnosa, čak i pojačanje narativa nasilja, narativa potencijalnog novog sukoba, zastrašivanja građana...

Ekonomski programi nisu dobili ozbiljniji prostor

Bičakčić cijeni da ni ekonomski programi nisu dobili ozbiljniji prostor. 

- Nigdje nismo vidjeli neke ekonomske programe, osim onih standardnih: donijet će 500.000, 50.000 radnih mjesta, 50 milijardi investicija... Dakle, opet vidimo iste stvari kao i ranije: mi najbolji, ostali ne valjaju, glasujte za nas, mi smo ono što vam treba. Ali ne vidimo konkretno suštinski iskorak u rješavanju problema koji su se nagomilali kod građana, navodi ona te ukazuje da se sve navedeno događa u vremenu ozbiljnih ekonomskih izazova. 

Sugovornica N1, pak, ne smatra da se svu odgovornost za stanje u društvu može prebaciti isključivo na političke stranke. 

- Znam da to nije nimalo popularno, ali zaista smatram da građani jesu suodgovorni za sve ovo  što se zbiva, kazala je te dodala da, prema njenom mišljenju, političke stranke reagiraju na ono što biračko tijelo traži. 

- Političke stranke jesu jako reaktivne. I ako dođe zahtjev od građana, dakle glasača, kojima se od političkih stranka traži neku svježu ideju, neki svježi narativ, stranke će se, naravno, prilagoditi novim potrebama i ponuditi nešto drugo, rekla je Bičakčić koja, stoga, smatra da građani ne mogu uvijek biti potpuno amnestirani od odgovornosti, iako je suglasna da se ne može previše ni očekivati od građana koji su ekonomski uništeni, koji preživljavaju od danas do sutra jer nemaju posla....

 Ni nove stranke nužno ne donose nešto novo

Bičakčić ne smatra ni da sama pojava novih političkih stranaka automatski znači promjenu.

Razlog je, kaže direktorica CIN-a, što su mnogi akteri novih stranaka već bili dio postojećeg sustava. Zato ona smatra da birači moraju jasno odbiti zaoštravanje nacionalnih odnosa kao osnovni politički proizvod. Nadalje je ukazala i da su događaji iz prethodnih dana političkim akterima dodatno otvorili prostor za povratak na teme iz ratnog perioda. S druge strane, dodala je, iste događaje koriste i političke opcije koje se predstavljaju kao predstavnici bošnjačkog biračkog tijela. 

- Dakle, opet se koristi isti događaj, samo u kontranarativu koji će i jednima i drugima jako dobro poslužiti za konsolidiranje glasačkog tijela. Ponovo se, dakle, izvlači traume iz devedesetih, ponovo se igramo sa žrtvama i ponovo dolazimo u situaciju da se na načelu 'zavadi pa vladaj' jača politički narativi starih igrača. Nažalost, rekla je Bičakčić te ukazala da postoji i značajan broj razočaranih građana koji razmišljaju o apstinenciji. 

Podsjetila je da je 2022. godine u dijelu zemlje došlo do političke promjene, ali da su mnogi birači razočarani rezultatima. 

Govoreći o novim izbornim tehnologijama, ona smatra da bi one mogle značajno otežati manipulacije rezultatima. 

- Nove tehnologije svakako mogu donijeti jedan svjež rezultat u političkom smislu jer će biti jako teško manipulirati rezultatima izbora na izborni dan. Ne kažem da je nemoguće, ali je jako teško, jer izborne tehnologije zaista jamče jedan transparentan i neovisan način glasovanja i brojanja glasova, što je najvažnije jer se tu najčešće dešavala krađa, naglasila je te upozorava da manipulacija glasačima, pak, nije ograničena samo na izborni dan, već je bude i u predizbornom vremenu. 

Direktorica CIN-a smatra da bi birači do izbora trebali manje slušati političke narative, a više analizirati konkretne rezultate. Mišljenja je i da bi si svaki građanin mogao postaviti nekoliko jednostavnih pitanja, među kojima i ono živimo li bolje ili lošije, je li nam unaprijeđen ili  unazađen životni standard, je li nam teže ili lakše sada ili prije pet ili petnaest godina. 

Osobito je ukazala na troškove političkog i administrativnog sustava BiH, izdvajanja za koji su iznimno visoka. 

- Mi imamo jako složen administrativni sustav. Imamo ljude koji jako dobro zarađuju za posao kojeg obavljaju minimalno ili nikako. Govorim, naravno, o parlamentarcima, pojasnila je Bičakčić koja cijeni i da su svađe koje javnost prati u parlamentima ništa drugo do predstava i popunjavanje agende. 

Građani kao poslodavci imenovanih dužnosnika

- Tu nema stvarnog djelovanja, zato što se odluke donosi u političkim strankama, obrazložila je Bičakčić koja drži da građani moraju tražiti rezultate, a ne samo izaći na izbore i potom prestati kontrolirati vlast. 

- To je nešto o čemu građani moraju početi razmišljati, moraju djelovati na način da žele rezultat, a ne samo pasivno dati svoj glas i nikada više ne postaviti bilo kakvo pitanje, istakla je Bičakčić koja problem vidi u načinu na koji se glasovanje i dalje veže za pripadnost - etničku, po političku ili bilo koju drugu vrst pripadnosti. Kao na drugi bitan alat, ukazala je na imovinske kartone političara. 

- Nažalost, još uvijek nigdje u državi ne postoji institucija koja bi njihove imovinske kartone provjeravala, rekla je dodajući da političari moraju biti odgovorni upravo građanima. 

- Ako netko tko je predstavnik vlasti ulazi u vlast i ima javne ovlasti, ta osoba treba imati integritet i biti odgovorna prema građanima, jer su građani poslodavci svakog od imenovanih dužnosnika, poručila je uz konstataciju da je sadašnja matrica, pak, potpuno izvrnuta, što je nešto što smatra da treba promijeniti. 

- Sada imamo vrlo karakterističan pristup gdje su, zapravo, politika, političari i političke stranke vlasnici svega, a građani su sluge, navela je Bičakčić uz opasku da dugogodišnja istraživanja CIN-a pokazuju da politički kandidati, iz ciklusa u ciklus, uporno 'zaboravljaju' prijaviti svoju imovinu, s čim u svezi je upitala kako je to moguće. Na pitanje do kakvog zaključka CIN dolazi analizirajući imovinu dužnosnika, odgovorila je vrlo izravno da je politika vrlo, vrlo profitabilna. Istodobno je upozorila da upravo bogatstvo političara često proizvodi divljenje, umjesto političke kazne. 

- Imam dojam da smo mi svi u nekom stockholmskom sindromu, da smo došli u situaciju da se građani dive svojim zlostavljačima, slikovito se izrazila sugovornica N1 te je apelirala na mlađe naraštaje koristiti informacije koje su im dostupne. Na koncu je ocijenila da je za političke predstavnike i za jedan mali krug ljudi oko njih ovo  idealno vrijeme. 

- Nema jakih institucija, nema vladavine prava. Resursa ima sasvim dovoljno, a oni vladaju podjelama. Narod jednostavno ne promatra što oni rade. Dakle, nema tu svijest da može sudjelovati u procesima i držati ih odgovornima, kazala je.