Iako je rast cijena u BiH tijekom ljeta usporio, inflacija i dalje predstavlja jedan od najvećih pritisaka na kućne proračune. Centralna banka BiH procjenjuje da je ukupna inflacija u trećem kvartalu 2026. godine iznosila gotovo 3,7%, dok bi do kraja godine mogla ponovno ubrzati na 4,1 posto. Smanjenju inflacije za koju se očekivalo da će u trećem kvartalu dostići 6,1%, ali je u rujnu ipak spuštena na 3,7%, pridonijelo je usporavanje inflatornih kretanja tijekom lipnja i srpnja, kao i slabije prenošenje rasta troškova prijevoza i režija na ostale cijene. Taj relativni pad inflacije neće, pak, mnogo promijeniti stvari na terenu. Ekonomski analitičar Zoran Pavlović za BHRT kaže da će biti dobro ako inflacija ne bude i veća od onog što kaže Centralna banka, iako osobno prognozira da zasigurno hoće biti veća. 

- To je što je MMF dao kao projekciju od pet i nešto posto za četvrti kvartal može se sasvim realno očekivati da će tako i biti. Ali, kada se spustimo na razinu kućanstva i odemo u nabavu, onda shvatimo da je ta inflacija u domeni hrane i deset posto, naveo je Pavlović. Ekonomisti ukazuju da su prognoze i statistika jedno, ali da je zbilja znatno drugačija. I ekonomska analitičarka Svetlana Cenić ne vjeruje da će stvari pojeftiniti. 

- To je inflacija na inflaciju. Mi najviše ovisimo o hrani a poljoprivredu smo potpuno zanemarili. Nitko o poljoprivredi. Evo, prošli su izbori. Jeste čuli ikoga da priča o poljoprivredi i proizvodnji hrane?, upitala je. BHRT napominje da prilikom sačinjavanja prognoza kretanja inflacije do kraja godine nisu u obzir uzete cijene goriva i energenata, koje su nepredvidive. Svaki skok cijene nafte na svjetskim burzama, za sobom po automatizmu povlači poskupljenja svega ostalog, tako da se do kraja godine može očekivati crn scenarij kada je riječ o inflaciji i cijenama.