U svibnju 2025. godine zabilježen je godišnji rast prosječnih potrošačkih cijena od 3,7 posto, što je više za 1,7 pb u odnosu na svibanj 2024. S druge srane, u svibnju, u eurozoni je zabilježena godišnja stopa inflacije od 1,9 posto, što je za 0,3 pb niže u odnosu na travanj, a najvećim dijelom kao rezultat usporavanja inflacije usluga...

Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Iz analize ekonomskih kretanja u Bosni i Hercegovini za svibanj ove godine, koju je u četvrtak objavila Središnja banka BiH, još je samo jednom potvrđeno kako se naše vlasti niti ne žele boriti s inflacijom. 

- U svibnju 2025. godine zabilježen je godišnji rast prosječnih potrošačkih cijena od 3,7 posto, što je više za 1,7 pb u odnosu na svibanj 2024. Ukupna inflacija je u svibnju jačala poglavito zbog snažnog rasta cijena hrane i bezalkoholnih pića (godišnji rast od 9,9 posto). Osim toga, značajan godišnji rast cijena u svibnju je zabilježen za kategorije zdravstvenih usluga (6,4 posto), te usluge restorana i hotela (6,2 posto). Rast inflacije je bio uzrokovan i rastom cijena električne energije, kao i snažnim rastom prosječnih realnih plaća nakon povećanja minimalnih plaća, te njegovog prelijevanja na rast cijena usluga. Mjesečne promjene u razini ukupne i procijenjene temeljne i inflacije u sektoru usluga su vrlo ujednačene, što također ukazuje da je rast cijena električne energije i minimalne plaće imao inflatorni efekt, posebice u uslužnim djelatnostima, navode iz Središnje banke BiH. 

Eurozona i inflacija

S druge pak strane, u svibnju, u eurozoni je zabilježena godišnja stopa inflacije od 1,9 posto, što je za 0,3 pb niže u odnosu na travanj, a najvećim dijelom kao rezultat usporavanja inflacije usluga. Cijene usluga su zabilježile godišnji rast od 3,2 posto, što predstavlja najnižu stopu rasta cijena u ovoj kategoriji od početka 2022. Samim tim, temeljna inflacija je također zabilježila najnižu stopu (2,3 posto) od početka godine, ali je ipak i dalje viša u odnosu na stopu ukupne inflacije. Najveći doprinos rastu cijena u eurozoni imala je kategorija usluga, koja trenutačno čini 45,6 posto potrošnje kućanstava u eurozoni. Cijene energenata zabilježile su identičnu stopu pada kao i u prethodnom mjesecu 

(-3,6 posto), uglavnom uslijed temeljnog efekta, dok su cijene hrane zabilježile nešto višu stopu godišnjeg rasta (3,2 posto), u odnosu na travanj.

Pad industrije šest mjeseci u nizu

A kada govorimo o našoj zemlji, u svibnju ove godine, opseg industrijske proizvodnje nastavio je bilježiti godišnji pad (2,0 posto), šesti mjesec u nizu. 

- Najveći godišnji pad zabilježen je za proizvodnju i opskrbu električnom energijom i plinom (17,5 posto), te za rudarstvo (7,0 posto). S druge strane, prerađivačka industrija zabilježila je godišnji rast (2,2 posto), prvi put nakon šest mjeseci, a najvećim dijelom uslijed temeljnog efekta. U sklopu prerađivačke industrije, većina najznačajnijih industrija je zabilježila godišnji rast proizvodnje u svibnju, izuzev proizvodnje proizvoda od gume, te ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda koje su zabilježile godišnji pad. Promatrajući po glavnim skupinama, trajni proizvodi za široku potrošnju su zabilježili snažan godišnji pad u svibnju (28,1 posto), dok su kapitalni proizvodi zabilježili godišnji rast (21,0 posto), stoji u analizi Središnje banke BiH. 

Rast obveza generalne vlade kod komercijalnih banaka

Prema podacima Središnje banke BiH, u svibnju je došlo do mjesečnog rasta obveza generalne vlade kod komercijalnih banaka u iznosu od 156,7 milijuna maraka. Na kraju svibnja ukupne obveze sektora generalne vlade kod komercijalnih banaka su iznosile 4,15 milijardi maraka, što predstavlja godišnji rast od 592,0 milijuna maraka ili 16,7 posto. Istodobno, zabilježen je i mjesečni rast depozita generalne vlade u iznosu od 84,8 milijuna maraka.

Izloženost bankovnog sektora prema sektoru generalne vlade se nije značajnije promijenila u odnosu na proteklo razdoblje i na kraju svibnja je iznosila 9,1 posto ukupne aktive bankovnog sektora.