Indeks potrošačkih cijena (CPI) kojeg mjeri zavod za statistiku američkog ministarstva rada u travnju se povećao za 0,2 posto odnosu na mjesec ranije. Nakon što je inflacija zabilježila pad od 0,1 posto u ožujku, prvi pad još od svibnja 2020. godine. Ekonomisti iz Reutersove ankete prognozirali su stopu inflacije od 0,3 posto.

U razdoblju od 12 mjeseci, od ožujka prošle godine do travnja ove, CPI je narastao za 2,3 posto. Nakon što je u prethodnih 12 mjeseci do ožujka rastao za 2,4 posto. Radi se o najnižem godišnjem rastu još od početka 2021., napominje New York Times.

Kad se iz indeksa isključe volatilne komponente poput cijena hrane i energenata, indeks potrošačkih cijena, tzv. “temeljne inflacija,” povećala se za 2,8 posto godišnje u travnju, nakon što je u ožujku rast bio 2,8 posto.

Ekonomisti kažu da se radi o kratkotrajnom usporavanju inflacije koja bi se u narednim mjesecima trebala ubrzati. Najviše zbog novih carina koje je predsjednik Trump uveo za uvoz iz svih država svijeta. Iako je Trump u travnju na 90 dana privremeno odgodio većinu dodatnih carina koje je najavio, opći namet od 10 posto na gotovo sav uvoz iz inozemstva ostao je na snazi. Stoga se očekuje da će se efekt carina na cijene početi značajno osjećati u drugom dijelu godine, od svibnja nadalje.

SAD i Kina su tijekom vikenda na pregovorima u Švicarskoj dogovorile odgodu povećanja obostranih carina na 90 dana. Washington je pristao smanjiti carine na kinesku robu sa 145 na 30 posto u tom razdoblju. Peking je obećao sniziti namete na uvoz američke robe u Kinu sa 125 na 10 posto.

Kamatne stope nepromijenjene
Iako se i dalje očekuje rast inflacije ove godine, analitičari sad kažu da ubrzanje rasta cijena možda ipak neće biti tako naglo kako se očekivalo prije 90-dnevnog primirja između SAD-a i Kine. Ovo će omogućiti američkom Fedu da i dalje ne mijenja politiku kamatnih stopa i čeka rasplet ekonomske slike. Iako će ublažavanje napetosti s Kinom možda pomoći američkom gospodarstvu da izbjegne recesiju, bilo kakav pozitivan rast bit će slabašan.

“Inflacija će izgledno i dalje rasti, ali u manjoj mjeri, dok ne dosegne vrhunac od oko 3,4 posto godišnje, u četvrtom kvartalu ove godine – što je nešto manje od naše prethodne prognoze od 4,0 posto. Gospodarski rast još uvijek usporava, budući da će carinski nameti svakako biti viši nego što su bili prije Trumpovog stupanja na dužnost,” rekla je za Reuters Kathy Bostjancic, glavna ekonomistica banke Nationwide.

Fed je propisao svoju ciljanu inflaciju od 2 posto, što znači da je godišnja stopa još uvijek iznad Fedovih želja. Istovremeno Trump najavljuje širenje nameta i na dosad izuzete farmaceutske proizvode i poluvodiče. Fed je prošlog tjedna odlučio zadržati referentnu kamatnu stopu u rasponu od 4,25 do 4,50 posto, no financijska tržišta uvelike očekuju da će Fed nastaviti s ublažavanjem u rujnu.

Predsjednik Feda Jerome Powell tada je rekao da zasad nema znakova da zbog carina i usporavanja gospodarstva značajno raste i nezaposlenost, i ponovio da je zbog povišene inflacije bolje pričekati i vidjeti kako će se situacija u narednim mjesecima razvijati, piše financa.