Kuće neobnovljene, ceste također nisu u potpunosti obnovljene, za smrt 19 osoba nitko nije odgovarao, nejasno je u kojem pravcu ide istraga Tužiteljstva, nijedan politički dužnosnik koji je omogućio postojanje ilegalnog kamenoloma gotovo sigurno neće odgovarati. Ljudi su razočarani  državu i sustav, koji je potpuno zakazao...

Općina Jablanica proglasila je 4. listopad Danom žalosti, u znak sjećanja na sugrađane koji su tragično stradali u prirodnoj nesreći. Prema odluci, zastave na zgradi Općine i javnim institucijama bit će spuštene na pola koplja, a svi programi zabavnog karaktera na javnim mjestima neće se održavati. 

Javne ustanove, organizatori kulturnih i sportskih događaja, ugostiteljski objekti, kao i elektronski i drugi mediji s područja općine obvezni su svoje aktivnosti i sadržaje uskladiti s obilježavanjem Dana žalosti. 

Na ovaj način Jablanica će odati počast žrtvama i podsjetiti na tragične događaje koji su obilježili prošlu godinu u ovoj lokalnoj zajednici.

Priopćenje Tužiteljstva

Godinu kasnije, optužnica još nema, a imena osumnjičenika skrivena su od javnosti. Klizišta su kobne noći zbrisala Donju Jablanicu i odnijela 19 života, među kojima i nerođenu bebu. Jedino što je Tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanske županije potvrdilo uoči godišnjice tragedije je da su pod tom istragom četiri fizička lica i jedna pravna osoba, firma Sani vlasnik kamenoloma čije su stijene nošene bujicom sravnile naselje. 

Sve ostalo je ponavljanje fraza iz priopćenja iz prosinca 2024. godine o vještačenjima i medicinskim nalazima prema kojima se većina stradalih stanovnika ovog gradića ugušila zemljom i blatom. Tužiteljstvo HNŽ-a ne odgovara na pitanja mještana, zastupnika ili novinara. Nije poznato ni koji tužitelj vodi istragu, tko su vještaci i što su zaključili. 

Umjesto odgovora na pitanja, Tužiteljstvo je proslijedilo priopćenje u kojemu se navodi da je istraga u završnoj fazi i da se njezin završetak očekuje uskoro. Hoće li podići optužnice? Iz Tužiteljstva kažu da će to ovisiti o nalazima vještaka, dokazima i iskazima saslušanih svjedoka i osumnjičenika. Lokalni predstavnici kažu da se o tragediji u Jablanici gotovo nikad ne raspravlja na sjednicama skupštine. 

- Nemamo nikakve informacije o kaznenom progonu. To nikada nije bila točka dnevnog reda na sjednicama Općinskog vijeća Jablanice, rekao je neovisni vijećnik Nihad Širić, izabran na lokalnim izborima mjesec nakon poplava. 

Istragom, očigledno, nisu obuhvaćeni odgovorni političari, odnosno osobe koje su obavljale odgovorne funkcije na općinskoj i županijskoj razini. Stiče se dojam da je istraga vođena pod pritiskom javnosti i da se išlo u pravcu da se pronađe netko kome se odgovornost za ono što se desilo u Jablanici može “najbezbolnije” pripisati a to su u ovom slučaju tri županijska inspektora i vlasnik firme koja je eksploatirala kamen s ovog lokaliteta.

Spora obnova

Nejasno je kako je moguće da su zaobiđene bitne činjenice i odgovornost koja iz njih proizlazi kao što su da je Općinsko vijeće Jablanice još 2006. godine donijelo Zaključak kojim utvrđuje javni interes za davanje koncesije za geološko  istraživanje i korištenje mineralne sirovine na spornom lokalitetu?

Kako je moguće da je zanemareno, odnosno da nitko nije pozvan na odgovornost, izdavanje Rješenja o urbanističkoj suglasnosti za kamenolom koje je Općina Jablanica u studenom 2011. godine dala firmi Sani? Ako je Federalni hidrometeorloški zavod za 4. listopad 2024. izdao upozorenje za područje Donje Jablanice, odnosno Jablanice, na crveni meteoalarm zbog obilnih padalina iznad 300 litara po metro četvornom, kako na odgovornost nije pozvan nitko od nadležnih službi od Federalne uprave civilne zaštite pa sve do općinskog nivoa? Zašto je bujica ljude dočekala na spavanju i je li se pravovremenim alarmiranjem to moglo izbjeći?

Odgovori na ova, i brojna druga važna pitanja o ovom slučaju, javnosti nisu ponuđeni. Nekoliko kuća danas se gradi na zemljištu koje je kupljeno od privatnika. Objekte gradi Udruga Pomozi.ba, a dvije kuće gradi i Islamska zajednica.

Sredstvima Europske unije planira se obnova 23 kuće i dijela infrastrukture, a najveći projekt je izgradnja dviju brana i odvodnih kanala od kamenoloma do Neretve, koji bi dugoročno trebali zaštititi stanovništvo. 

Međutim, kako ističe načelnik općine Emir Muratović, za taj projekt potrebno je osigurati 7,2 milijuna KM, dok je dosad na raspolaganju bilo šest milijuna za sve infrastrukturne zahvate. Općinsko vijeće uputilo je zahtjev višim razinama vlasti za dodatna sredstva.

Radovi na rekonstrukciji puta koji vodi prema naselju Zlate su u tijeku nakon završene procedure javnih nabavki i potpisivanja ugovora s izvođačem. Poseban naglasak stavljen je na proširenje krivine kako bi se povećala sigurnost prometa i olakšao pristup naselju. Provedbom ovog projekta unaprijedit će se uvjeti odvijanja prometa, naročito za teretna i veća vozila, čime će se značajno poboljšati kvaliteta života mještana Zlatog.

S. Ž.

'Vratila bih se, ali nema najmilijih'

Kiša koja ne prestaje, bujica i zaglušujuća buka kotrljajućeg kamenja, dijelovi su sjećanja 21-godišnje Amine Imamović na listopadsku noć u Donjoj Jablanici, u kojoj je izgubila devet članova obitelji. Bujične poplave pokrenule su, početkom listopada prošle godine, klizište u Jablanici, gradiću na jugu Bosne i Hercegovine.  Niz vododerinu se na selo sručila gomila stijena, ostavljajući iza sebe 19 žrtava i kuće u ruševinama.

-Tu noć sam probudila roditelje. Blato nam je ušlo u kuću i nismo mogli otvoriti vrata. Bili smo u šoku. Čulo se to neprestano tutnjanje, kao kada prolazi voz, prisjeća se Amina u razgovoru za Radio Slobodna Europa.

S roditeljima je kroz prozor uspjela pobjeći iz kuće i sklonište pronaći u obližnjoj šupi. O svemu što se kasnije događalo, Aminina sjećanja danas su maglovita i ispresijecana. 

-Munja je na sekundu obasjala selo i mama vikne da nema komšijine kuće. Babo kaže da je to nemoguće, jer gdje će otići kuća. Kad je ponovo bljesnulo, izgledalo je kao da je pao snijeg, jer sve je bilo bijelo od kamena. Stotinu misli mi je prolazilo kroz glavu. Da je smak svijeta, da ćemo umrijeti i da je to kraj, kaže Amina.

Vodena bujica ostavila je u selu tragove bijelog kamena, koji se dokotrljao iz ilegalnog kamenoloma, udaljenog oko pola kilometra od kuća. Nakon stradanja, Tužiteljstvo u Mostaru otvorilo je istragu koja bi, među ostalim, trebala utvrditi da li je i kamenolom doprinio tragediji. No, rezultati do danas nisu zvanično objavljeni. Obdukcijama tijela žrtava prethodno je utvrđeno da je smrt većine stradalih stanovnika Donje Jablanice nastupil  uslijed gušenja zemljom  i sličnim sadržajem.

Amina je u bujici izgubila devet članova obitelji, čije su kuće u susjedstvu potpuno uništene. 

-Tetku, tetka, strinu, daidžu, njihovu djecu... Sve podsjeća na njih. Odem, sjednem na stepenice gdje smo svaku noć bili. Sjećam se svakog detalja. Tetke na prozoru, kad me zove na kafu... Bili smo baš vezani i nismo mogli dva dana jedni bez drugih, kaže Amina.

Zidovi njene obiteljske kuće su popucali, ali je izdržala pod bujicom i stijenama koje su zatrpale dijelove sela. No, u njoj danas nitko ne stanuje, jer se, kako kaže Amina, nalazi u tzv. narančastoj zoni i nije sigurna za život. Otkako je nakon poplava evakuirana iz kuće, Aminina obitelj do danas stanuje u privremenom smještaju u Jablanici, koji su im ustupili poznanici. Nadaju se skorom preseljenju u kuću koja je u izgradnji.

-Često dolazim ovdje. Što kažu, moja kućica moja slobodica i gdje god odem tu mi je najljepše. Kuću je napravio dedo i sutra bih se vratila, ali šta ću kad tu nemam više najmilijih, ističe ona.

Godinu od poplava, mještani Donje Jablanice koji su ostali bez domova čekaju na izgradnju novih kuća. Zahvaljujući novcu koje su donirali građani BiH, 20-ak kuća na tom području gradi humanitarna organizacija Pomozi.ba.