Piše: V.S.Herceg

Tek oko 980 građana do sada se prijavilo domovima zdravlja i Zavodu za javno zdravstvo Zapadnohercegovačke županije da želi primiti cjepivo protiv korona virusa.

Od toga broja iz ŽZH-a se do sada prijavilo njih 109, a iz ostalih županija 871. S obzirom da u ŽZH-u, po popisu stanovništva iz 2013. godine, živi 97.893, prijavljenih tek 109 za cijepljenje je zanemariv broj, ali i pokazatelj stajališa o cijepljenju protiv korona virusa žitelja ove županije.

Iz ove županije su prije najavili nabavku ruskog cjepiva 'Sputnik V' protiv korona virusa, a koje se već nabavlja i za Republiku Srpsku, no sada ističu kako će prvo sačekati hoće li država ispuniti obećanje oko nabavke cjepiva putem COVAX mehanizma (Mehanizam za globalni pristup cjepivu za sprječavanje širenja COVID-19) kako građani ne bi plaćali komercijalnu cijenu cjepiva, koja bi za potrebne dvije doze iznosila oko 36 KM po osobi. No, tu je i još jedna novina.

Kolektivni imunitet?

Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH još nije izdala dozvolu za stavljanje u promet ruskog cjepiva ‘Sputnik V’ protiv koronavirusa koje je u ponedjeljak stiglo u BiH, a namijenjeno je Republici Srpskoj.

"Navedeno cjepivo nema dozvolu za stavljanje u promet izdanu od strane ove Agencije (nije registrirana). Ujedno treba naglasiti da ni zahtjev za izdavanje navedene dozvole nije od strane proizvođača/ovlaštenog zastupnika podnesen ovoj Agenciji. Ali, navedeno nije zapreka da cjepivo stigne do građana", kazali su iz Agencije.

Ističu da, ukoliko cjepivo nije registrirano, ipak “njezin uvoz mogu rješenjem odobriti entitetska ministarstva nadležna za poslove zdravlja i Odjel za zdravstvo Brčko Distrikta na osnovu člana 66, stav 3. Zakona”.

"Sačekat ćemo državu, ukoliko se ne dogodi da nam nabave besplatno cjepivo AstraZeneca, mi ćemo krenuti u nabavku Sputnika, koji je sličan AstraZeneci, izjavila je za portal Jabuka.tv ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo ŽZH dr. Andrea Jurić.

"Apeliramo na građane da prime cjepivo. Prva ću se javno cijepiti, jer ono što nas čeka i što nam prijeti nije nimalo bezazlena stvar. Mi jesmo stekli nekakav kolektivni imunitet, to je sigurno i neosporno, ali treba se cijepiti za ono što dolazi. Bolje da čovjek sam malo istražuje oko cjepiva, da se informira sa svojim liječnicima jer nije svako cjepivo isto. Da se raspituju što je za njih bolje, važno je cijepiti se, važno je to raditi sada. Jer nitko nas neće zaštititi kada dođe ponovno. Opasnost nije prošla, čeka nas još toga", rekla je Jurić.

Ovo je već drugi od strane medicinskih stručnjaka i teze o kolektivnom imunitetu na korona virus.

Podsjetimo da je upravo zbog teze i mišljenja o stjecanju kolektivnog imuiteta na korona virus, svojedobno sa dužnosti šefa epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo HNŽ-asmijenjen dr. ErdinAlajbegović i to nakon što je javno krajem listopada prošle godine iznio tezu kako postoji mogućnost da je Hercegovina stekla kolektivni imunitet na koronavirus.

Podsjetimo, smijenjeni Alajbegović za Klix.ba je kazao da su žitelji HNŽ-a, prema broju zaraženih i oporavljenih osoba, najvjerojatnije već stekli imunitet na Covid 19.

O kolektivnom imunitetu govorilo se već u listopadu prošle godine

“Nakon statističke obrade podataka i unosa učinka provedenih mjera dolazimo do vrlo zanimljive činjenice, da je na području HNŽ nakon 103 dana od pojave Covid-19 broj oporavljenih osoba dostigao potreban za kolektivni imunitet na Covid-19. U svim zemljama svijeta pa tako i kod nas prilikom donošenja mjera za sprečavanje širenja zaraznih bolesti koristi epidemiološko modeliranje”, rekao je Alajbegović, pojasnivši da se u svom radu koristio SIRE epidemiološkim modelom kako bi utvrdio učinak mjera, kao i trenutno stanje u širenju Covid-19.

“Činjenicu da smo postigli kolektivni imunitet opravdava i veliki broj osoba pozitivnih na Covid-19, ali bez simptoma, jer osobe koje su u prethodnom periodu prebolovale bolest, zbog ispoljavanja lakših simptoma nisu se obraćale liječniku”, pojasnio je Alajbegović te dodao da se mali broj osoba s općim infektivnim simptomima, koji se trenutno registrira, može pripisati nespecifičnosti PCR testa, jer kao što je poznato, PCR na Covid-19 može se pokazati pozitivan na još 64 vrste bakterija, gljivica i virusa.

“Činjenica da postoji mogućnost da smo dosegli kolektivni imunitet, u narednom periodu bi trebala nagnati donositelje mjera na izradu detaljnije analize broja oboljelih po općinama kako bi mogli izdvojiti područja sa stečenim imunitetom i na koja u narednom periodu ne bi trebalo primjenjivati mjere za sprječavanje širenja Covid-19”, zaključio je Alajbegović te tako izazvao i reakciju Kriznog stožera i na koncu - svoju suspenziju.

Županijski stožer demantirao glavnog županijskog epidemiologa

Iz Kriznog stožera Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite HNŽ-a tada su reagirali na riječi šefa epidemiološke službe istaknuvši da je "stanje prouzročeno koronavirusom jako ozbiljno i da nema mjestu govoru o kolektivnom postizanju imuniteta".

“Izjava doktora Erdina Alajbegovića o kolektivnom imunitetu u HNŽ-u nije službeni stav Zavoda za javno zdravstvo niti Kriznog stožera Ministarstva zdravstva rada i socijalne zaštite, nego se radi isključivo o njegovom osobnom mišljenju. O tome najbolje govore pokazatelji na dnevnoj razini o broju zaraženih, broju smještenih u bolnicu, kao na žalost i o broju umrlih. Stoga je potrebno i dalje maksimalno biti odgovoran i poštovati sve zapovjedi i preporuke Stožera kako na županijskoj, tako i na Općinskoj, Gradskoj i Federalnoj razini”, tada je kazao glasnogovornik Kriznog stožera HNŽ-a Pero Pavlović.

Rusi Europi nude svoje cjepivo, a EMA ga još nije odobrila za EU

Europska agencija za lijekove (EMA) još u prosincu prošle godine izvjestila je da je započela pregovore s proizvođačima ruskog cjepiva protiv COVID-19 ‘Sputnik V’. Ruski fond za izravne investicije (RDIF) izvijestio je da bi Rusija u drugom kvartalu mogla osigurati Europskoj uniji 100 milijuna doza svoga cjepiva ‘Sputnjk V ‘ priopćio je proizvođač, Ruski fond za direktne investicije (RDIF), a što je prenijela i Al Jazeera.

“Po završetku glavnog dijela masovnog cijepljenja u Rusiji, RDIF može opskrbiti EU sa 100 milijuna doza cjepiva ‘Sputnik V’ za 50 milijuna ljudi u drugom kvartalu”, (ako EMA odobri), navodi RDIF na Twitteru na kojem i redovito objavljuju u kojim zemljama je odobreno korištenje njihovog cjepiva. Isporuka za EU za Rusiju bi značilo i zaradu od nešto manje od milijardu dolara.

Cjepivo ‘Sputnik V’ registrirano je u 15 zemalja i nedavno je predana dokumentacija Europskoj agenciji za lijekove za registraciju ovog cjepiva u EU, a Mađarska je prva članica EU koja je odobrila ovo rusko cjepivo. Doza potencijalnog ruskog cjepiva “Sputnik V” protiv koronavirusa u inozemstvu će koštati manje od deset dolara. U priopćenju RDIF-a dane su informacije o cijeni cjepiva na kojoj radi Nacionalni epidemiološki i mikrobiološki centar Gamaleya.

Cijene cjepiva

Cijena jedne doze cjepiva na međunarodnom tržištu koja bi trebala biti dostupna od veljače 2021. bit će ispod 10 dolara, što je nešto više od 16 KM, što je, opet, više od 36 KM za cijepljenje s obje potrebne doze po osobi.

“Cijena dvije doze, koje su potrebne za cijepljenje jedne osobe, bit će ispod 20 dolara, a za ruske državljanje bit će besplatno”, naveli su, tvrdeći da je učinkovitost cjepiva “Sputnik V” iznad 91,4 posto.

Šefica Europske komisije Ursula von der Layen, upozorila je šefove zemalja članica da sva cjepiva moraju proći kroz EMA te da će biti stavljena na tržište samo ako su učinkovita i sigurna.

Cijene ostalog cjepiva koje je ugovorila Europska Komisija, strogo su povjerljive, no sredinom prosinca nehotice ih je otkrila belgijska državna tajnica za proračun: cijena doze kreće se od 1,78 eura za AstraZenecino cjepivo do 14,70 eura za Modernino. Pfizer/BioNTechovo košta 12 eura. AstraZeneca je ocijenila da je ukupna vrijednost cjepiva za EU 870 milijuna eura, što se može vidjeti i u ugovoru koji je Komisija u petak objavila na internetu.

EU prednaručila 2,2 milijarde cjepiva

EU, pod pritiskom zbog spore kampanje cijepljenja, potpisala je šest ugovora s proizvođačima cjepiva protiv COVID-19: tri su odobrena, ali je njihova proizvodnja znatno usporena. Europska komisija, koja pregovara u ime dvadesetsedmorice, prednaručila je ukupno 2,2 milijarde doza. Na zemljama članicama je da finaliziraju narudžbe i organiziraju raspodjelu doza, prenijela je HINA.

Cjepivo njemačko-američkog dvojca BioNTech-Pfizera prvo je koje je krajem prosinca odobrio europski regulator, nakon njega je 6. siječnja odobreno cjepivo američke Moderne, a zatim švedsko-britanske AstraZenece 29. siječnja. Sva tri cjepiva daju se u dvije doze, dakle za svaku osobu potrebne su dvije doze.

EU je do 1. veljače dobio 18,5 milijuna doza, od kojih 17,6 milijuna Pfizer/BioNTecha i 854.000 Modernina cjepiva. Ukupno gledano, dvadesetsedmorica su u prosjeku ubrizgala 2,4 doze na sto ljudi, uz znatne razlike između zemalja.

Prvi ugovor potpisan jesenas predviđao je dopremu 200 milijuna doza do rujna 2021. i 100 milijuna doza nešto kasnije. Drugi ugovor potpisan je 8. siječnja za dodatnih 300 milijuna doza, a isporuka treba početi u drugom tromjesečju. BioNTech i Pfizer u ponedjeljak su potvrdili da su kadri isporučiti EU-u još 75 milijuna doza u drugom tromjesečju. Zemlje članice u siječnju su izvijestile o znatnom smanjenju isporuka Modernina cjepiva proizvedenog u Švicarskoj.

No, kao i kod Pfizer/BioNTechova cjepiva, proizvodni rokovi su poštovani, misli Bruxelles: prošlog tjedna isporučena su 4 milijuna doza, od kojih 3,5 BioNTechovih i 500.000 Moderninih, što je "100 posto očekivane količine u tom razdoblju".

Laboratorij je 22. siječnja izvijestio o problemu "u proizvodnji" u pogonu u Seneffeu u Belgiji, poručivši EU-u da će mu u prvom tromjesečju moći isporučiti tek 31 milijun od oko 120 milijuna obećanih doza.

Opskrbu Eu-atrebala je osigurati još jedna tvornica u Nizozemskoj i dvije u Velikoj Britaniji. Predsjednica Europske komisije Ursula von derLeyen rekla je u nedjelju da će AstraZeneca u prvom tromjesečju na kraju isporučiti 40 milijuna doza, što je znatno manje od očekivanog.

AstraZenecino cjepivo je jednostavnije za proizvodnju i praktičnije za dopremu jer ne zahtijeva veoma niske temperature kao Pfizer/BioNTechovo i Modernino. Njegova primjena u EU-u počinje u drugom tjednu veljače. EU je potpisao i ugovore s francusko-britanskom tvrtkom Sanofi-GSK (300 milijuna doza), s njemačkom CureVac (405 milijuna doza) i američkom Johnson&Johnson (400 milijuna doza). Kako navodi Komisija, oko 100 milijuna doza Johnson&Johnsonova cjepiva moglo bi se isporučiti do kraja rujna bude li odobreno.

Izvršno tijelo EU-a usto je zaključilo načelne pregovore s američkim Novavaxom (100 milijuna doza) i francusko-austrijskom Valnevom (60 milijuna doza).