Dnevni.ba - PRELOADER

Kakanjac radio vezom nadzirao istovarivanje droge

10 Ožu 2021


Kakanjac radio vezom nadzirao istovarivanje droge

Piše: V.S.Herceg

Pronalazak i zapljena 70 kilograma droge kokaina u Pločama, vrijednog oko 50 milijuna kuna, (cca 13 milijuna KM), u akciji provedenoj u nedjelju, još jedan je od uspjeha USKOK-a.

U Luci Ploče su uhićena trojica muškaraca, nakon što ih je policija uhvatila na djelu dok su iz kontejnera s bananama vadili pakete s kokainom, među kojima i "naše gore list", Oliver Čokara, već dobro poznat hrvatskom pravosuđu. Ovo je već druga velika zapljena droge u Pločama -koncem siječnja razbijen je narkolanac u Metkoviću, kada su uhićene četiri osobe, među njima i jedan bivši policajac i jedan aktivni carinik, dok je petoosumnjičeni, državljanin Italije, od ranije bio u pritvoru.

Tada je otkriveno više od 146 kilograma kokaina koja se distribuirala preko luke u Pločama. Međutim, hrvatski mediji bave se ozbiljnim problemom te su istražili zašto je luka Ploče 'meka' za uvoz i krijumčarenje droge.

Kokain 'putovao' s bananama

USKOK je izvijestio da je na temelju kaznene prijave PU dubrovačko-neretvanske doneseno rješenje o provođenju istrage protiv trojice hrvatskih državljana rođenih 1974., 1986. i 1980. godine zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama u sastavu zločinačkog udruženja.

Hrvatski mediji pišu kako se radi o 47-godišnjem Oliveru Čokari, rodom iz Kaknja u BiH s prebivalištem u Zagrebu, te “lokalcima”, 35-godišnjem Anđelku Oršuliću,HDZ-ovcu koji je do prije dvije godine bio i jedna od ključnih osoba u nogometnom klubu 'Gusar' iz Komina i 41-godišnjem Goranu B. Policija je, kako su pojasnili, zatekla dvojicu kako istovarivaju drogu, dok je treći čuvao stražu.

Zapljena i uhićenja u Pločama je već treći dan top tema u Hrvatskoj, a tamošnji mediji pišu da USKOK sumnja da su se navedena trojica udružila u “zajedničko djelovanje” sa zasad nepoznatom osobom iz Ekvadora te da su imali točno određena zaduženja i uloge, a sve radi nabave i kupovanja najmanje 72.900 grama kokaina te njegova krijumčarenja u Hrvatsku preko Luke Ploče, kao i daljnje preprodaje na području Hrvatske.

"Nakon što je nepoznata osoba sakrila pakiranja s kokainom iza metalne oplate u rashladnom dijelu kontejnera u kojem je jedno trgovačko društvo (tvrtka “Frigo Bonsai”, u suvlasništvu bivše gradonačelnice Metkovića i jedne od osnivačica Mosta Katarine Ujdur) preko Luke Ploče uvezlo banane, trojica osumnjičenih dovezla su se do zgrade te tvrtke", priopćeno je iz USKOKA.

Međutim, zaključeno je da Tvrtka “Frigo Bonsai” iz Metkovića nije ni na koji način vezana uz zapljenu 73 kilograma kokaina u njezinu skladištu, a oglasila se i odvjetnica spomenute tvrtke, Sanja Mišević.

"Tvrtka “Frigo Bonsai” i njezina direktorica Katarina Taslak nisu ni na koji način povezani s akcijom zapljene 73 kilograma kokaina u skladištu. Kao što je već poznato, tvrtka “Frigo Bonsai” registrirana je za uvoz, izvoz, otkup i promet voćem i povrćem i nažalost, njezino skladište zlouporabljeno je u svrhu kriminalnih radnji. To je potvrdila i konferencija za medije Policijske uprave dubrovačke-neretvanske.

“Frigo Bonsai” je tvrtka koja besprijekorno uspješno posluje dugi niz godina i nažalost, neprovjerenim medijskim napisima koje smo imali prilike čitati nanesena je velika reputacijska šteta i ugroženo je daljnje poslovanje", navela je odvjetnica ove tvrtke.

Radiovezom nadzirao kontejner s drogom

Iz policije su, bez navođenja identiteta, izvijestili da je jedna osoba (Oliver Čokara) ostala u automobilu i preko radioveze nadzirao ulaz u prostor pazeći da nitko ne priđe kontejneru, a ostala dvojica su ušla u unutrašnjost kontejnera i uz pomoć bušilica uklonili iz ležišta metalni lim kako bi došli do skrivenih paketa s drogom.

"Potom su pakete stavljali u torbe u namjeri da ih iznesu iz kontejnera i odnesu do mjesta gdje ih je radi ukrcaja i daljnjeg prijevoza kokaina čekao prvookrivljeni, no spriječili su ih policijski službenici koji su ih uhitili. Policijski službenici su od drugookrivljenog oduzeli putnu torbu u kojoj se nalazilo 17 paketa s ukupno 20.750 grama kokaina i od treće okrivljenog putnu torbu u kojoj su se nalazila četiri paketa s ukupno 4350 grama kokaina", USKOK je iznio pojedinosti.

Naknadnom pretragom kontejnera pronađena je još jedna putna torba, u kojoj su bila još 23 paketa s ukupno 28.300 grama kokaina, a u prostoru rashladnog uređaja detaljnom je pretragom pronađeno još 16 paketa s ukupno 19.500 grama kokaina. Dakle, ukupno je policija u ovoj akciji pronašla i zaplijenila oko 70 kilograma kokaina vrijednog, po prvim procjenama, oko 50 milijuna kuna.

Obrane uhićenog trojca, kako piše Slobodna Dalmacija, preuzeli su splitski odvjetnici Željko Gulišija, Vinko Ljubičić i Ivanka Šamija. Čokara se, doznajemo, branio šutnjom, dok su ostala dvojica tvrdila da nemaju veze s drogom i da su tu bili slučajno kao lučki radnici.

Tko je Oliver Čokara?

Oliver Čokara prije koju godinu se naveliko spominjao po domaćim portalima kao osoba koju je Zagrepčanka Radmila Vojnović označila kao jednog od glavnih krivaca za događaje u Držićevoj ulici u Zagrebu, optužujući ga da je paljevinama došao do vrijednih napuštenih nekretnina na mjestu kojih je 2013. godine na ime njegove supruge otvoren luksuzni hotel u samom središtu Zagreba, preko puta autobusnog kolodvora.

Tada su estradne rubrike domaćih medija izvješćivale da su na otvaranju bila “brojna imena društvenog života“. 

No, o vlasniku, o kojem su kasnije mediji izvještavali nisu znali previše. Brojnim kaznenim prijavama Čokara je bio osumnjičen za podmetanje požara, što je, prema tim prijavama, bio način da dođe do određenih nekretnina. On je to, međutim, sve negirao, a Europski sud za ljudska prava kaznio je Hrvatsku jer te sumnjive paleže nije dovoljno učinkovito istražila. Sudu u Strasbourgu Hrvatsku je tužila Radmila Vojnović jedna od navodnih Čokarinih žrtava.

Iz javno dostupnih podataka vidljivo je da je Čokara bio blizak i s Hrvojem Gašparincem, poduzetnikom kojem se svojevremeno sudilo kao pripadniku ‘Zagrebačke mafije’, kao i poduzetnikom Hrvojem Petračem, koji je bio proglašen krivim za otmicu sina umirovljenog generala Vladimira Zagorca, podsjećaju hrvatski mediji.

– Godine 2001. u Hrvatsku je došao jedan čovjek koji se nije borio za ovu zemlju. Taj se čovjek zove Oliver Čokara. Rođen je 1974. u Kaknju, BiH. Kad je dobio izgon iz jedne europske zemlje, “skrasio” se u Zagrebu. Za početak je davao alibi Novici Petraču kada je otet Zagorčev sin. Dobio je državljanstvo i došao s djevojkom u Petrinjsku 31 u Zagrebu. Otkad on živi u Petrinjskoj, 95 posto požara koji su se desili u gradu, desili su se u krugu od 300 do 500 metara oko njega. Ima i mrtvih. Uglavnom su to napušteni objekti u kojima žive beskućnici, hrvatski državljani koji također nikoga ne zanimaju. Njih, mene i moje susjede taj je Oliver palio po gradu. O.K., možda ne on direktno, ali on zna tko su počinitelji jer je naručitelj. Moj predmet stoji na DORH-u od 2. 2. 2011. godine, živim u sigurnoj kući koju mi je ustupila prijateljica. Oliver otvara hotel koji vrijedi pet milijuna eura, sve novine pišu o “kremi” koja se tamo zatekla…. – govorila je svojedobno Vojnović za Nacional i portal Dnevno.hr, a podsjeća Slobodna Dalmacija.

Vojnović je u listopadu 2018. godine pred Europskim sudom za ljudska prava dobila odštetu od sedam i pol tisuća eura nakon što je, kako je objavljeno, “na inicijativu i uz asistenciju pravnog tima udruge B.a.B.e. i Kuće ljudskih prava Zagreb”, u siječnju 2015. godine pokrenula postupak zbog izostanka reakcije “domaćih tijela na njezine navode o zlostavljanju, podmetanju požara i prijetnjama upućenim od strane privatne osobe”.

– Početkom listopada 2018. godine donesena je presuda kojom je utvrđeno kako je u njenom slučaju došlo do povrede članka 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda jer nadležna tijela nisu učinkovito istražila navode iz pritužbi podnositeljice, čak niti kada ih je podnositeljica obavijestila o imenima i prezimenima mogućih počinitelja i osobama koje imaju saznanja o događajima na koje se podnositeljica prituživala, te da je istraga vezana uz događaje koje je podnositeljica prijavila i nakon više od sedam godina i nadalje u tijeku, bez ikakvog smislenog napretka – bilo je objavljeno na internetskim stranicama udruge B.a.B.e.

Nakon tih objava u medijima reagirao je Čokara preko odvjetnika, tvrdeći da je njegova obitelj nekretninu u Držićevoj kupila od zakonite vlasnice na temelju valjanog ugovora.

"Svi stanari koji su ranije živjeli na adresi Držićeva 9, tamo su bili bespravno. Unatoč tomu, obitelj Čokara je svim stanarima, uključujući i gospođu Vojnović, isplatila ugovorenu novčanu naknadu, temeljem valjanih i od javnog bilježnika ovjerenih ugovora. Od 2011. godine obitelj Čokara, uključujući i njihovu maloljetnu djecu, izložena je stalnom pritisku i neviđenim napadima putem Facebooka i ostalih društvenih mreža od strane gospođe Vojnović koja je, očito, naknadno postala nezadovoljna iznosom naknade koji je dobila iako je, ponavljamo, u navedenom prostoru bila bez valjane pravne osnove. Protiv gospodina Čokare nikada se s ovim u vezi nije vodio bilo kakav sudski postupak te se presuda Europskog suda za ljudska prava odnosi na Republiku Hrvatsku, a ne na njega osobno i njegovu obitelj", stajalo je, uz ostalo, u objavi reakcije na jedan od tekstova u Nacionalu.

Uvoz banana postao je “meka“ za ilegalni transport kokaina prema dolini Neretve

Zašto mafija bira baš Ploče za ‘uvoz‘ droge? Možda i zato što Carina nema rendgena za temeljitu kontrolu kontejnera s voćem. Pas je jedina pomoć, analiziraju hrvatski mediji.

Tako Zadarski.hr piše da je kokain, oko 73 kilograma, ovaj je put, kao i prije, dopremljen u frigo kontejneru koji inače služi za transport banana, a policija ga je pronašla u skladištu poduzeća “Frigo Bonsai” u Opuzenu. Tako se i ova tvrtka ni kriva ni dužna našla na narkoputu pošiljke kokaina, koja je, umjesto kod dilera, završila u njihovu skladištu. Očito pošiljatelji kokaina nisu znali za uhićenja ili je kontejner otpremljen prije 28. siječnja kad je razbijen narkolanac u dolini Neretve. Da je sve bilo po planu, kokain ne bi stigao u Opuzen, nego bi u luci Ploče bio izvađen, kako je to bilo i više puta prije.

Zatečeni u poslu

Upućeniji kažu da je riječ o nižerangiranim članovima zločinačke organizacije, „manovalima“, koji inače rade fizičke poslove u luci Ploče. Policija ih je zatekla kako vade kokain u skladište tvrtke “Frigo Bonsai”, potom su pakete stavljali u torbe u namjeri da ih odnesu. Navodno je jedan pokušao pobjeći pa je po magistrali između Opuzena i Komina bila prava filmska potjera.

Neretvanska, ali i hrvatska javnost nakon nedjeljne akcije postavlja pitanje kako se u ovom narkolancu našla uzorna tvrtka “Frigo Bonsai”, koja se bavi otkupom voća i povrća te uvozom banana, već tridesetak godina. Osnivač tvrtke Niko Ujdur, kao ni njegova kćer Katarina Taslak, inače direktorica firme, nisu željeli govoriti o ovom slučaju. Tek su poručili da će se o svemu očitovati njihov odvjetnik.

Čini se da narkobosovi i nisu imali previše manevra pa su u svoju mrežu uhvatili ovu firmu, jer je “Frigo Bonsai” najveća tvrtka koja uvozi banane preko luke Ploče u frigo kontejnerima, koji su se pokazali najpodesnijima za ilegalne pošiljke kokaina. Svi drugi uvoze zanemarivo male količine pa nisu interesantni pošiljateljima kokaina.

Naime, ti frigo kontejneri nisu obični kontejneri kakve viđamo po lukama, crveni ili žuti, pravokutnog oblika, sa zatvorenim i plombiranim vratima. Riječ je o složenijem sustavu koji, među ostalim, ima ventilacijske otvore u oplati kako bi unutarnja klima mogla raditi i hladiti, odnosno grijati teret koji se prevozi. Tim otvorima može se pristupiti s vanjske strane bez otvaranja kontejnera i diranja plombe. Dakle, kontejner ostaje neoštećen i plombiran, a prevozi nekoliko desetaka kilograma kokaina. Tako je, čini se, bilo i ovaj put. Kokain se nalazio u jednom od tih ventilacijskih otvora, kojima se lako može pristupiti s vanjske strane. Zapravo, riječ je o limu koji se lako skida. Onome tko je vješt u tome dovoljno je manje od sedam minuta da skine lim, uzme drogu i ponovno ga vrati kao da ništa nije bilo, piše Zadarski.hr.

Kontrola "odoka" - odlično za krijumčare

Međutim, ostalo je puno neodgovorenih pitanja, a jedno od njih je i kako se u luci Ploče provodi kontrola kontejnerskog tereta, odnosno tko je provodi, lučke službe, carina, policija ili špediteri. Čini se ipak da je najveća odgovornost upravo na carini, koja navodno u luci Ploče uopće nema odgovarajuću opremu kojom bi se kontrolirao teret koji dolazi, a što je, čini se, prijeko potrebno nakon ovih zapljena kokaina.

Za razliku od carinske uprave u Rijeci koja je nabavila mobilni RTG uređaj za kontrolu robe u riječkoj luci, carina u Pločama nema takav uređaj pa svoje kontrole provodi „odoka“, a ako se pokaže da je nešto sumnjivo, dovede se pas. Nedvojbeno bi pomoglo RTG skeniranje kontejnera jer je fizički nemoguće otvoriti svaki pojedinačni kontejner s obzirom na to da u luku Ploče godišnje dođe oko 1200 kontejnera banana. Zapravo, otvaraju se samo oni sumnjivi po principu uzorka. Nešto slično kao u poštanskoj paketnoj dostavi, otvorit će se samo paket koji je sumnjiv.

Lokalne vlasti, odnosno policija i carina primaju i evidentiraju svaki brod na dolasku u luku. U pratnji im je brodski agent koji je veza broda s vlastima. Brodski agent prezentira vlastima manifest tereta, koji sadrži popis svih kontejnera s podacima o utovarnim lukama i robi koju kontejneri sadrže. Luka potom kontejnere istovara i skladišti na kontejnerskom terminalu. Na kopnu brigu o daljnjem prijevozu robe preuzima ovlašteni carinski zastupnik. Uzimajući u obzir karakteristike robe, njezino porijeklo i odredište, carina procjenjuje rizik i prema tome izdvaja jedan dio kontejnera za kontrolu. Roba koja dolazi iz, primjerice, zemalja Južne Amerike može češće biti podložna kontroli nego roba koja dolazi iz zemalja EU-a. Takva roba mora prije napuštanja luke proći carinsku kontrolu, što je dio uobičajene carinske procedure.

DNEVNI


U novom broju donosimo

Novi broj

26 Lip 2025

U novom broju donosimo

Novi broj

25 Lip 2025

U novom broju donosimo

Novi broj

24 Lip 2025