Dok su žitelji jednog dijela Federacije, i to dijela koji električnu energiju koriste iz izvora Elektroprivrede BiH, u ovoj godini dobivali uvećane račune za električnu energiju, u ovom javnom poduzeću tijekom 2024. godine, prema revizorskom izvještaju, novac se trošio kao da ga ima napretek. 

Prema revizorskom izvješću, ovo javno poduzeće bilježi stotine milijuna prihoda – ali i raskošne izdatke koji pokazuju koliko su sustav i menadžment daleko od stvarne štednje i odgovornog poslovanja, piše Faktor. 

Ukupan prihod od isporučene električne energije krajnjim kupcima prošle je godine iznosio više od 374 milijuna maraka, dok je broj kupaca narastao na 816.498. Međutim, žitelji su to povećanje osjetili na vlastitim računima - jer je FERK 28. lipnja 2024. dao suglasnost da se prosječne cijene električne energije povećaju za 9,3 posto, i to nakon što je prethodni prijedlog Elektroprivrede odbijen.

Cijene za domaćinstva skočile su za više od 10 posto, a za gospodarstvo za 7,29 posto.

Zanimljivo, zbog odgode primjene skuplje struje, Elektroprivreda tvrdi da je 'izgubila' 7,5 milijuna maraka prihoda. Istovremeno, kroz trgovinu električnom energijom i kratkoročne ugovore ostvareni su milioni  - 11 milijuna maraka po osnovu dugoročnih aranžmana i čak 37 milijuna maraka kroz kratkoročne poslove. Samo u trgovini na tržištu, prihod je premašio 96 milijuna maraka, a dobit od 'vezane trgovine' iznosila je vrtoglavih 28 milijuna maraka.

Ali ako se milijuni u prihodima mogu donekle opravdati obimom posla, ono što se vidi na rashodovnoj strani izgleda kao školski primjer javnog rasipništva.

Plaće, topli obroci, regresi – bez računa, s puno računa

Bruto plaće zaposlenih u Elektroprivredi BiH u 2024. iznosile su 146,6 milijuna maraka, uz dodatnih 50,5 milijuna maraka za naknade, tople obroke, prijevoze, službena putovanja i 'materijalna prava'. Najniža plaća bila je 688 maraka, a najviša skoro osam tisuća maraka, dok je prosjek za tvrtki iznosio 2.116 maraka neto. Na topli obrok otišlo je više od 20,9 milijuna maraka, i to u iznosima koji su se kvartalno 'usklađivali' s prosječnim plaćama u Federaciji. Dakle, kad plaće porastu, raste i topli obrok. 

U posljednjem kvartalu 2024. iznosio je 22,27 maraka po danu. Za prijevoz zaposlenika na posao i sa posla izdvojeno je još 3,2 milijun a maraka, dok je na regres otišlo 2,5 milijuna maraka. Zaposlenicima su isplaćivane i naknade za praznike (više od 900 tisuća maraka), jubilarne nagrade (1,4 milijuna maraka), a posebno se ističe 'novčana pomoć zbog rasta troškova života' – ukupno 5,6 milijuna maraka, po 2.460 maraka po zaposleniku u dvije isplate tijekom godine. Naknade članovima nadzornih i drugih odbora iznosile su više od 848 tisuća maraka, pri čemu predsjednik Nadzornog odbora ima pravo na dvije prosječne federalne plaće mjesečno, a članovi na 80 posto tog iznosa.

Visoke plaće, naknade i beneficije, 'stabilnost' za odabrane

Ništa bolja situacija nije u JP Elektroprivreda HZHB i u ovom javnom poduzeću revizori su utvrdili da su rashodi za plaće i naknade iznosili više od 108 milijuna maraka, što je čak 3,5 milijuna maraka više nego godinu ranije. Prosječna neto plaća u EPHZHB bila je 2.050 maraka, a pojedine pozicije u upravi i rukovodstvu dosezale su i šest tisuća maraka mjesečno. 

Za topli obrok je izdvojeno više od 10 milijuna maraka, uz kvartalno 'usklađivanje' iznosa sa prosječnom plaćom u Federaciji, što znači da su, paradoksalno, rast plaća u javnom sektoru i rast troškova života direktno povećavali i naknade u ovoj tvrtki. 

Na regres je otišlo 2,1 miliju maraka, a na naknade za prijevoz više od 1,4 milijuna maraka. Posebno zanimljivo, i gotovo identično kao u slučaju EPBiH – jeste što su zaposlenima isplaćene novčane pomoći zbog povećanja troškova života u ukupnom iznosu većem od 3,8 milijuna maraka, po principu 'svima po isto', bez kriterija o materijalnom stanju. Uprava i nadzorni odbori također nisu štedjeli: naknade članovima nadzornih i drugih odbora iznosile su više od 700 tisuća maraka, pri čemu predsjednik Nadzornog odbora ima pravo na dvije prosječne federalne plaće, a članovi na 80 posto tog iznosa.

Ugalj, gorivo i troškovi održavanja, stari problemi bez rješenja

Iako EPHZHB svoj najveći dio proizvodnje ostvaruje iz hidroelektrana, troškovi za nabavku energenata, goriva i maziva i dalje su izuzetno visoki. Tijekom 2024. potrošeno je više od 9,4 milijuna maraka samo za gorivo, a glavni dobavljači su – već tradicionalno – Hifa Petrol, Energopetrol i INABH. Revizori su upozorili da se veliki broj javnih nabavki i dalje realizira ponavljanim pozivima istim ponuđačima, uz nejasne kriterije 'žurnosti'. U praksi, to znači da se natječaji često kroje unaprijed, a novac javnog poduzeća odlazi po već uhodanim kanalima.

Dobit na papiru, rasipništvo u praksi

Elektroprivreda HZHB je godinu završila s prijavljenom dobiti od otprilike 14 milijuna maraka, ali revizori upozoravaju da su stvarni rashodi 'umjetno umanjeni' kroz preknjižavanja i neplaćene obaveze prema dobavljačima. Drugim riječima, financijski rezultat na papiru izgleda bolje nego što jeste – dok realna slika pokazuje firmu s rastućim troškovima, stagnirajućom proizvodnjom i padom broja kupaca.

Ugalj, gorivo i natječaji – stari problemi, nove cifre

Za potrebe termoelektrana tokom 2024. nabavljeno je  više od 4,1 milijuna tona uglja u vrijednosti od 436,8 milijuna maraka. Glavni dobavljači: rudnici u Zenici, Kaknju, Brezi, Đurđeviku, Banovićima i tvrtka Lager iz Posušja. Međutim, revizori su utvrdili da većina rudnika nije isporučila ugovorene količine, pa su pokrenuti dodatni postupci nabavke – još 460 tiusća tona. Troškovi goriva i maziva iznosili su 11,2 milijuna maraka, od čega je najveći dio plaćen firmama Hifa Petrol i Hifa Oil.

Dok žitelji stežu remen, poduzeće širi pojaseve

Elektroprivreda BiH završila je godinu s prihodom od 374,4 milijuna maraka, što je tek neznatno iznad rebalansiranog plana. I dok se hvale da 'posluju u skladu s MSFI standardima', brojke govore da se novac troši široke ruke – na regrese veće od zakonskog minimuma, pomoći zaposlenima, luksuzne naknade upravi i odborima, a sve to u godini kada su građani morali plaćati skuplju struju i suočavati se s inflacijom.

Računi sve veći, odgovornost sve manja

U zemlji gdje tisuće domaćinstava jedva plaćaju račune, dvije elektroprivrede – sarajevska i mostarska – i dalje funkcioniraju kao zatvoreni sustav privilegiranih. Revizori svake godine otkrivaju iste nepravilnosti: zapošljavanje mimo natječaja, preplaćene nabavke, netransparentne ugovore, i rasipanje na plaće i naknade.

A dok se javnost navikava na 'neizbježno' poskupljenje struje, uprave Elektroprivreda BiH i HZHB uredno povećavaju vlastite iznose za topli obrok, regres i putne troškove. Za njih – svaka nova godina donosi više. Za žitelje – samo nove, veće račune.